Narodni preporod u Dalmaciji i Istri

Hrvatski narodni preporod u Istri počeo je u drugoj polovici kojeg XIX. stoljeća.

Dalmatinski sabor se prvi put sastao 1861. godine u Zadru. Na njemu u dominirale većinska stranka autonomaša, predstavnika talijanskog građanstva, i Narodna stranka koja je činila manjinu.

U prvoj polovici XIX. stoljeća u Dalmaciji je žvjelo oko 400 000 stanovnika. Od toga je samo 16 000 bilo Talijana. Unatoč tome, Habsburška vlast je zadržala talijanski kao službeni jezik u Dalmaciji.

Dalmacija je bila u prvoj polovici XIX. stoljeća gospodarski slabo razvijena i prometno izolirana. Cesta je bilo malo i skoro sav promet je tekao morskim putem.

Narodna stranka je 70-ih godina XIX. stoljeća uspjela osvojiti vlast u svim dalmatinskim gradovima osim u Zadru. To je stvorilo povoljne uvjete za daljnje širenje uporabe hrvatskoga jezika.

Istra je dobila svoj sabor 1861. godine sa sjedištem u Poreču.

Od oko 400 000 stanovnika u Dalmaciji, samo ih je 16 000 bilo Talijana. Unatoč tome, Habsburška vlast je zadržala talijanski kao službeni jezik u Dalmaciji.

Časopis Zora dalmatinska je počeo izlaziti 1844. godine u Zadru. Časopis je pokrenuo Ante Kuzmanić.

Temeljno pitanje u borbi autonomaša i narodne stranke u saboru bilo je pitanje jezika. Autonomači su se zalagali za talijanski jezik, a pristaše Narodne stranke za uvođenje hrvatskog jezika.

Časopis Zora dalmatinska je počeo izlaziti 1844. godine u Zadru. Časopis je pokrenuo Ante Kuzmanić.

Časopis Zora dalmatinska je počeo izlaziti 1844. godine u Zadru. Časopis je pokrenuo Ante Kuzmanić.

Službeni jezik u Istri je bio njemački, ali se najviše upotrebljavao talijanski.

Prva hrvatska gimnazija u Istri je osnovana 1899. godine u Pazinu.

Narodna stranka se zalagala za ujedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom i uvođenje hrvatskog jezika. Najistaknutiji članovi Narodne stranke su bili Mihovil Pavlinović i Miho Klaić.

Istra je dobila svoj sabor 1861. godine sa sjedištem u Poreču.

Od oko 400 000 stanovnika u Dalmaciji, samo ih je 16 000 bilo Talijana. Unatoč tome, Habsburška vlast je zadržala talijanski kao službeni jezik u Dalmaciji.

Preporodne ideje iz Banske Hrvatske su putovanjima Ljudevita Gaja stigle i u Dalmaciju 1841. godine.

Potkraj XIX. stoljeća je generacija istarskih preporoditelja sve glasnije isticala zahtjev za ujedinjenje Istre s Banskom Hrvatskom.

Istra je dobila svoj sabor 1861. godine sa sjedištem u Poreču. Najistaknutiji hrvatski zastupnik u Istarskom Saboru bio je biskup Juraj Dobrila.

U drugoj polovici XIX. stoljeća se u Istri hrvatski jezik postupno uvodi u škole. Godine 1899. osnovana je prva hrvatska gimnazija u Pazinu.

Prva hrvatska gimanzija je osnovana 1899. godine u Pazinu.

Matko Laginja je 1883. godine pokušao u Istarskom saboru održati govor na hrvatskom jeziku, ali je nasilno prekinut.

Dalmatinski sabor se sastao prvi put 1861. godine u Zadru. Manjinu su činili pripadnici Narodne stranke, a većinu autonomači, predstavnici talijanskoga građanstva.

Godine 1883. je Matko Laginja prvi put pokušao održavati govor na hrvatskom jeziku u Istarskom saboru.

Hrvatski jezik je postao službeni u Dalmatinskom saboru 1883. godine, a 1912. godine u cijeloj Dalmaciji.

Glavna luka Habsburške Monarhije bila je u Puli što je pomoglo gospodarstvu Istre.

Prve novine na hrvatskom jeziku u Istri, \"Naša sloga\", je pokrenuo biskup Juraj Dobrila 1870. godine.

Godine1880. je hrvatski jezik u Dalmaciji uveden kao nastavni jezik u gimnazije.

Istra je u XIX. stoljeću bila u lošemu gospodarskom stanju. Glad i bolesti su odnosile mnogo života, posebno malarija.

Prve novine na hrvatskom jeziku u Istri, \"Naša sloga\", je pokrenuo biskup Juraj Dobrila 1870. godine.

Prve novine na hrvatskom jeziku u Istri, \"Naša sloga\", je pokrenuo biskup Juraj Dobrila 1870. godine.

Hrvatski jezik je postao službeni u Dalmatinskom saboru 1883. godine, a 1912. godine u cijeloj Dalmaciji.