Ideologije XIX. stoljeća

Za vrijeme hrvatskog bana Ivana Mažuranića su žene u Banskoj Hrvatskoj, koje su bile posjednice nekretnina, imale pravo glasa na lokalnim izborima.

Socijalisti su tvrdili da se položaj radnika može poboljšati samo tako da oni postanu vlasnici tvornica. To se odnosilo ne samo na tvornice nego i na privatno vlasništvo nad tvrtkama.

Marxovo idealno društvo je komunističko društvo u kojem bi svi trebali biti posve slobodni i ravnopravni, a privatno vlasništvo ukinuto. Pokret koji je Karl Marx osnovao za ostvarenje tog cilja naziva se komunistički pokret.

Liberalisti su se u gospodarstvu zauzimali za tržišno gospodarstvo u kojem se država ne miješa previše u gospodarska kretanja. Takvo gospodarstvo je pogodovalo bogatim industrijalcima, bankarima i trgovcima.

Anarhisti zagovaraju ukidanje privatnog vlasništva, ali i državne vlasti. Jedna od žrtava anarhističkih atentata bila je habsburška carica Elizabeta.

U drugoj polovici XIX. stoljeća javlja se pokret za žensko pravo glasa, odnosno sufražetski pokret. Bio je to dio pokreta za ravnopravnost žena. Žene su prvi put dobile pravo glasa na Novom Zelandu 1893. godine.

Liberalisti su se zauzimali za opće pravo glasa, i za muškarce i za žene, te za građanske slobode kao što su sloboda govora, tiska i okupljanja. U gospodarstvu su se zauzimali za tržišno gospodarstvo.

U drugoj polovici XIX. stoljeća konzervativci počinju utemeljivati političke stranke te djelomično pristaju na reforme za koje se zauzimaju liberali.

U drugoj polovici XIX. stoljeća javlja se pokret za žensko pravo glasa, odnosno sufražetski pokret. Bio je to dio pokreta za ravnopravnost žena. Žene su prvi put dobile pravo glasa na Novom Zelandu 1893. godine.

Jedno od temeljnih pitanja u politici XIX. stoljeća bilo je pravo glasa. Postepeno je pravo glasa od samo bogatih muškaraca preraslo krajem XIX. stoljeća u opće pravo glasa za sve muškarce.

Liberalisti su se u gospodarstvu su zauzimali za tržišno gospodarstvo u kojem se država ne miješa previše u gospodarska kretanja. Takvo gospodarstvo je pogodovalo bogatim industrijalcima, bankarima i trgovcima.

Žene su prvi put dobile pravo glasa na Novom Zelandu 1893. godine. No sve do 1919. godine se žene nisu smjele kandidirati za mjesto u parlamentu.

Socijalisti marksisti, na čelu sa Karlom Marxom, nisu vjerovali da će vlasnici tvornica, tvornice radnicima prepustiti dobrovoljno. Zato su predložili da organizacija revolucionara silom osvoji vlast u državi i preda tvornice radnicima. Marxovo idealno društvo je komunističko društvo.

U drugoj polovici XIX. stoljeća javlja se pokret za žensko pravo glasa, odnosno sufražetski pokret. Bio je to dio pokreta za ravnopravnost žena.

Konzervatizam je ideologija koja želi očuvati postojeće stanje. Njeni su zagovornici bili plemići i najbogatiji sloj građana. Najpoznatiji konzervativist bio je Klemens Lothar Metternicht, predsjednik vlade Habsburške monarhije.

Potkraj XIX. stoljeća u Europi se osnivaju mnogobrojne radničke stranke. Takve se stranke često nazivaju socijaldemokratskima.

Anarhisti zagovaraju ukidanje privatnog vlasništva, ali i državne vlasti. Jedna od žrtava anarhističkih atentata bio je američki predsjednik William McKinley.

Konzervatizam je ideologija koja želi očuvati postojeće stanje. Njeni su zagovornici bili plemići i najbogatiji sloj građana.

Čartisti u Ujedinjenom Kraljevstvu su se zauzimali za opće pravo glasa kako bi sve brojniji radnici mogli izabrati svoje predstavnike u tijelima vlasti.

Konzervativisti su početkom XIX. stoljeća željeli zadržati staleški poredak i vlast nasljednih vladara. Rijetko su zagovarali povratak na apsolutističku vladavinu, ali zauzimali sus e za prevlast kralja nad parlamentom.

Jedan od najistaknutijih mislilaca lieralizma bio je engleski filozof i politički ekonomist John Stuart Mill.

U drugoj polovici XIX. stoljeća javlja se pokret za žensko pravo glasa, odnosno sufražetski pokret. Bio je to dio pokreta za ravnopravnost žena.

Socijalisti utopisti su smatrali da će vlasnici tvornica dobrovoljno radnicima prepustiti tvornice, ako im se objasni kako to čine za opće dobro.

Žene su u Hrvatskoj prvi put izašle na izbore 1945. godine.

Tijekom XIX. stoljeća konzervativne vlade u Europi su pravo glasa ograničavale samo na bogate muškarce.

Socijalisti marksisti, na čelu sa Karlom Marxom, nisu vjerovali da će vlasnici tvornica, tvornice radnicima prepustiti dobrovoljno. Zato su predložili da organizacija revolucionara silom osvoji vlast u državi i preda tvornice radnicima.

Pripadnici anarhističkog pokreta zagovarali su ukidanje privatnog vlasništva i državne vlasti. Smatrali su da će čovjek na taj način ostvariti potpunu slobodu i ostvariti sve svoje potencijale. Prema anarhistima, suradnja među ljudima će učiniti državnu vlast nepotrebnom.

Jedno od temeljnih pitanja u politici XIX. stoljeća bilo je pravo glasa. Postepeno je pravo glasa od samo bogatih muškaraca preraslo u opće pravo glasa za sve muškarce.

Konzervativisti su početkom XIX. stoljeća željeli zadržati staleški poredak i vlast nasljednih vladara, a poslije i ograničiti pravo glasa na bogate.