Francuska revolucija: od republike do terora

Jakobince je u Skupštini predvodio Maximilian Robespierre. Oni su se zalagali za interese siromašnijih građana, opće pravo glasa te za ukinuće monarhije i uspostavu republike.

Maximillian Ropespierre istaknuti je revolucionar i vođa jakobinaca. Njegovo političko djelovanje zapamćeno je velikim dijelom po kasnijoj Jakobinskoj diktaturi u Francuskoj.

Marija Antoaneta bila je supruga Luja XVI. rodom iz Habsburške vladarske kuće.

U francuskoj pokrajini Gironde bilo je puno onih koji su podržavali politiku žirodinaca. Oni su prema njoj dobili ime upravo zbog mnogobrojnosti onih kojih su ih podržavali.

Strah europskih vladara od francuske revolucije i njenih ideja postao je još veći nakon što je u Francuskoj pogubljen Luj XVI. Europske države počele su se intenzivnije povezivati u takozvane protufrancuske kolacije te napadati Francusku izvana.

U Francuskoj je uvedeno opće pravo glasa (za punoljetne muškarce) na temelju čijih glasova je izabrana nova skupština koja je dobila ime Narodni konvent.

Žirodinci su u Skupštini bili zagovornici interesa bogatijeg građanstva i nisu bili pobornici općeg prava glasa.

Ustavom koji je u rujnu 1791. godine donijela Ustavotvorna skupština kraljeva apsolutna moć je ograničena te svoju vlast počinje dijeliti sa skupštinom.

Za vrijeme jakobinskog terora nije postojala mogućnost žalbe na presudu smrtne kazne giljotinom.

Europski vladari su se pribojavali širenja ideja proisteklih iz Francuske revolucije u svoje zemlje. Glavi razlog za zabrinutost bio je taj što bi takve ideje ugrozile njihov položaj i moć, kao što se to dogodilo francuskome kralju.

Giljotina je sprava za pogubljenje odsijecanjem glave. Sprava je nastala radi \"humanijeg\" izvođenja smrtne kazne za vrijeme Revolucije u Francuskoj.

U novonastaloj republici 1792. godine vlast je bila u rukama žirodinaca koje su iduće, 1793. godine zbacili jakobinci i preuzeli vlast.

Jakobinci su dobili ime prema mjestu svojeg okupljanja, samostanu svetog Jakova u Parizu.

Broj francuskih vojnika dosegao je oko milijun pripadnika do proljeća 1794. godine.

Opće pravo glasa odnosilo se samo na punoljetne muškarce. Međutim, pojava glasanja naroda i to ne samo bogatih građana je bilo revolucionarno u odnosu na prethodne tipove vlasti u Francuskoj i Europi.

Narodni konvent je u rujnu 1792. godine u Francuskoj uspostavio republiku, a ukinuo monarhiju.

Francuska himna naziva se još i Marseljeza prema francuskom gradu Marseilleu.

Simbol Francuske Republike od 1792. godine je visoka kapa.

Jakobinski teror odnosno jakobinska strahovlada trajala je četrnaest mjeseci u Francuskoj i odjela oko 40 000 žrtava koje su pogubljene na giljotini pod optužbom za djelovanje protiv revolucije.

Plavo-bijelo-crvena trobojnica kao zastava Francuske vila se tijekom cijele revolucije, a kao službena zastava je potvrđena 1794. godine.

Kralj Luj XVI. pokušao je pobjeći iz Francuske kod susjednih vladara, ali je u bijegu prepoznat i uhićen. Nakon što su pronađeni fizički dokazi o uroti koju je planirao s drugim europskim vladarima, osuđen je na smrt i pogubljen na giljotini.

Francuska je u vanjskom ratovanju u Europi trpjela poraze pa su tako habsburška i pruska vojska gotovo došle do Pariza. Naposljetku se Francuska obranila i zaustavila vanjske neprijatelje.

Luj XVI. nadao se da će rat Francuske s drugim zemljama u Europi oslabiti uspostavljenu revolucionarnu vlast što bi omogućilo povratak apsolutizmu.

Žirodinci nisu bili najuspješniji u obrani Francuske od vanjskih neprijatelja uz što su se gomilali i drugi problemi u unutrašnjim poslovima Francuske. Iz ovih razloga, jakobinci su uspjeli preuzeti vlast te su organizirali bolju obranu od vanjskih neprijatelja.

Jakobinski teror odnosno jakobinska strahovlada trajala je četrnaest mjeseci u Francuskoj i odnijela oko 40 000 žrtava koje su pogubljene na giljotini pod optužbom za djelovanje protiv revolucije.

U rujnu 1791. godine Ustavotvorna skupština donijela je Ustav kojim Francuska prestaje biti apsolutna, a postaje ustavna monarhija.