Doba prosvjetiteljstva

Prosvjetitelji su htjeli reformirati postojeće političko stanje, dakle apsolutizam (objedinjenje vlasti u rukama jedne osobe) su razvijali ideje prema kojima bi država bila drugačije uređena.

Prvo umjetno gnojivo bio je gips. Uporaba prirodnog i umjetnog gnojiva u poljoprivredi dovela je do povećanja prinosa.

Jethro Tull porijeklom je iz Velike Britanije, a njegovi izumi predstavljaju važan doprinos razvitku i olakšavanju poljoprivredne obrade zemlje.

Prosvjetiteljstvo je započelo u Zapadnoj Europi, u Francuskoj i Velikoj Britaniji odakle se širilo na druge zemlje Europe i na druge kontinente, primarno Sjevernu Ameriku.

Otkriće sile teže odnosno gravitacije je bilo jako značajno. Prema anegdoti, Isaac Newton vidio je kako jabuka pada sa stabla pa se zapitao: \"Zašto jabuka pada ravno dolje?\", nakon čega je istraživao i došao do zaključka da mora postojati neka sila koja jabuku privlači na tlo što je vodilo otkriću gravitacije.

U feudalnom poretku ljudi nisu bili jednaki, ni po pravima, ni po bogatstvu niti po pismenosti. Prosvjetitelji su svojim zalaganjem takvo stanje htjeli promijeniti. Zalagali su se za opću pismenost i jednakost ljudi.

Razvitak znanosti dao je impuls prosvjetiteljstvu i vladavini razuma nad vjerom zbog čega je utjecaj Crkve oslabio u XVIII. stoljeću.

Mary Wollstonecraft porijeklom je iz Velike Britanije. Zalagala se za jednako obrazovanje dječaka i djevojčica te za rad žena na radnim mjestima koja su bila prethodno rezervirana samo za muškarce.

Fiziokrati su bili usmjereni na poljoprivredu koju su htjeli poboljšati te su zaslužni za napredak u poljoprivrednoj djelatnosti.

Filozofija merkantilista bila je da država treba izvoziti gotove proizvode radi prodaje u druge države. Gospodarski napredak bit će osiguran ako država više zarađuje izvozom proizvoda, a manje troši uvozom iz drugih država.

Projekti prosvjetitelja bili su usmjereni na sakupljanje znanja pa su oni pokušavali sva znanja poznata čovjeku skupiti na jedno mjesto. Prvi ovakav pokušaj bio je u Velikoj Britaniji, a ta se enciklopedija zvala Cylopedia.

Liberalizam je politička ideologija u kojoj je temeljno polazište sloboda pojedinca, a u liberalnoj državi bi građani mogli smijeniti vlast ako se ona pokaže nepravedna ili nesposobna u izvršavanju svojih dužnosti. Liberalizam će utjecati na sve ostale političke i društvene okolnosti u slijedećim stoljećima.

Velika Britanija i Francuska su zemlje u kojima su se prvo razvile prosvjetiteljske ideje i težnja za sabiranjem ljudskog znanja. U tu svrhu u Velikoj Britaniji je nastala enciklopedija imena Cyclopedia, a u Francukoj L'Encyclopedie.

Prosvjetitelji su radili na projektima sabiranja i čuvanja znanja. Tako su pod utjecajem prosvjetiteljstva nastale enciklopedije u Velikoj Britaniji i Francuskoj. Zalagali su se za znanje, znanost i razum stoga se kaže da su se zalagali za vladavinu razuma.

Voltaire je pseudonim francuskog filozofa, književnika i prosvjetitelja Françoisa Mariea Aroueta. Smatrao je da je ustavna monarhija kao u Velikoj Britaniji dostatna za ostvarenje prosvjetiteljskih ideala.

Jean-Jacques Rousseau bio je francuski filozof, sociolog, pedagog i prosvjetitelj. Razvio je vlastitu teoriju o prirodnom stanju čovjeka prije početka povijesti i osmislio nacrt države u kojoj bi se vladalo demokracijom i gdje bi svi ljudi bili jednaki.