Učitavam...
Što nije etapa istraživačkog rada?
Etape istraživačkog rada su: problem ili pojava, pretpostavka, eksperiment, rezultati i opažanja, spoznaja i zaključak, zakonitost (ili novi problem/pitanje).
Što od navedenog nije dio etape (slijed radnji) istraživačkog rada?
Istraživački rad podrazumijeva simulaciju znanstvenog istraživanja jer učenici uče postavljati istraživačka pitanja, predviđati ili postavljati hipoteze (pretpostavke), samostalno opažati, sortirati, uspoređivati, statistički obrađivati podatke te zaključivati i vrednovati podatke. Etape istraživačkog rada su: problem ili pojava, pretpostavka, eksperiment, rezultati i opažanja, spoznaja i zaključak, zakonitost (ili novi problem/pitanje)
Kemija je kakva znanost?
Kemija je eksperimentalna znanost jer spoznaje i zakonitosti temelji na rezultatima eksperimenata ili pokusa.
Kod izrade istraživačkog rada nakon provedene etape eksperimenta slijedi etapa:
Etape istraživačkog rada su: problem ili pojava, pretpostavka, eksperiment, rezultati i opažanja, spoznaja i zaključak, zakonitost (ili novi problem/pitanje)
Pokuse izvodimo prema:
Pokuse izvodimo prema pisanim uputama. One sadržavaju informacije o posuđu i kemikalijama koje ćemo upotrijebiti te redoslijedu aktivnosti koje trebamo napraviti.
Promjene koje nastaju tijekom izvođenja pokusa uočavamo:
Prilikom izvođenja pokusa nužno je upotrijebiti sva osjetila (miris, boja, sluh, opip), uočiti promjene, u laboratorijski dnevnik ili bilježnicu zabilježiti sva opažanja te donijeti odgovarajuće zaključke
Što nije etapa (slijed radnji) istraživačkog rada?
Etape istraživačkog rada su: problem ili pojava, pretpostavka, eksperiment, rezultati i opažanja, spoznaja i zaključak, zakonitost (ili novi problem/pitanje).
Što je od navedenog važan dio istraživačkog rada?
Metoda promatranja je metoda prikupljanja podataka neposrednim uočavanjem događaja ili pojava u stvarnoj ili umjetno stvorenoj okolini. Pod opažanjem podrazumijevamo svaku informaciju koju možemo dobiti izravno ili neizravno preko naših osjetila i našeg razuma.
Kod istraživačkog rada koja etapa slijedi nakon što postavimo istraživački problem?
Etape istraživačkog rada su: problem ili pojava, pretpostavka, eksperiment, rezultati i opažanja, spoznaja i zaključak, zakonitost (ili novi problem/pitanje)
Na temelju rezultata mjerenja dobivenih pokusom kemičar donosi:
Analiza rezultata omogućuje nam donošenje kvalitetnih zaključaka istraživanja. Ako rezultati istraživanja ne podupiru postavljenu hipotezu (pretpostavku), to nipošto ne znači da istraživanje nije uspjelo već samo da postavljena hipoteza nije točna.
Čime se koriste kemičari za dobivanje što preciznijih podataka i rezultata mjerenja?
Prilikom analiziranja podataka kemičari se koriste računalima koji im omogućava brzu i pouzdanu obradu podataka, a laboratorijski uređaji moraju biti visokokvalitetni kako bi se dobili što precizniji rezultati.
Gdje se izvode složeniji pokusi i istraživanja za koja su potrebni posebna oprema, uređaji i pribor?
Do novih spoznaja kemičari dolaze radom u kemijskim laboratorijima-posebnim prostorima opremljenim najsuvremenijim uređajima, posuđem, priborom i kemikalijama.
U kemiji pretpostavku još nazivamo i:
Pretpostavku još nazivamo i hipotezom. Hipoteze su inicijalne pretpostavke postavljene na samome početku istraživačkog procesa koje se kroz istraživanje podvrgavaju provjeri, Važno je pretpostavku jasno formulirati, kako bi u odnosu na nju interpretirali rezultate.
Kako se naziva pokus koji izvodi učitelj/ica?
Pokusi koje izvodi učiteljica/učitelj ili demonstrator, a učenici promatraju naziva se demonstracijski pokus.
Prije izvođenja pokusa kemičar mora proučiti:
Prije svake vježbe potrebno je temeljito proučiti upute za izvođenje pojedinog eksperimenta te mjere opreza koje se pri tome moraju poduzeti radi vlastite sigurnosti i sigurnosti ostalih studenata u laboratoriju. U uputama su dani prijedlozi metoda i oblika rada u prirodoslovnim predmetima.
Što nam je potrebno prilikom izvođenja pokusa?
Za uspješno izvođenje pokusa potrebno je razvijati vještinu rukovanja posuđem, priborom i kemikalijama, a to se postiže samo vježbanjem tj. praktičnim radom.
Zorno prikazivanje nekog postupka ili pokusa od strane učitelja naziva se:
Demonstracija je zorno prikazivanje, predstavljanje ili izlaganje nečega. Demonstracijski pokusi pomažu kod stvaranja pozornosti učenika i potiču trajni interes u znanosti.
Od ponuđenih odgovora što nije mjerni instrument kojeg kemičari koriste u laboratoriju?
Tijekom izvođenja pokusa kemičari se služe različitim mjernim instrumentima. Kod mjerenja temperature koriste termometar, kod mjerenja vremena koriste zaporni sat a kod mjerenja mase koriste vagu. Digestor je radni stol omeđen zidovima s ugrađenom ventilacijom
Prilikom izvođenja pokusa kemičari se koriste postupcima mjerenja:
Koristeći se kemijskim posuđem prilikom izvođenja pokusa kemičari mjere masu, volumen, temperaturu itd. Primjerice, menzura služi za mjerenje volumena, vaga služi za mjerenje mase,a termometar za mjerenje temperature.
Što je pokus?
Pokus ili eksperiment praktična je provjera neke pretpostavke ili predviđanja. Kemičari do novih spoznaja dolaze eksperimentiranjem, tj. izvođenjem pokusa. Rezultati pokusa potvrđuju ili odbacuju predviđanja ili nagađanja.