Pokus ili eksperiment

Za uspješno izvođenje pokusa potrebno je razvijati vještinu rukovanja posuđem, priborom i kemikalijama, a to se postiže samo vježbanjem tj. praktičnim radom.

Prilikom izvođenja pokusa nužno je upotrijebiti sva osjetila (miris, boja, sluh, opip), uočiti promjene, u laboratorijski dnevnik ili bilježnicu zabilježiti sva opažanja te donijeti odgovarajuće zaključke

Analiza rezultata omogućuje nam donošenje kvalitetnih zaključaka istraživanja. Ako rezultati istraživanja ne podupiru postavljenu hipotezu (pretpostavku), to nipošto ne znači da istraživanje nije uspjelo već samo da postavljena hipoteza nije točna.

Pokuse izvodimo prema pisanim uputama. One sadržavaju informacije o posuđu i kemikalijama koje ćemo upotrijebiti te redoslijedu aktivnosti koje trebamo napraviti.

Demonstracija je zorno prikazivanje, predstavljanje ili izlaganje nečega. Demonstracijski pokusi pomažu kod stvaranja pozornosti učenika i potiču trajni interes u znanosti.

Prilikom analiziranja podataka kemičari se koriste računalima koji im omogućava brzu i pouzdanu obradu podataka, a laboratorijski uređaji moraju biti visokokvalitetni kako bi se dobili što precizniji rezultati.

Do novih spoznaja kemičari dolaze radom u kemijskim laboratorijima-posebnim prostorima opremljenim najsuvremenijim uređajima, posuđem, priborom i kemikalijama.

Etape istraživačkog rada su: problem ili pojava, pretpostavka, eksperiment, rezultati i opažanja, spoznaja i zaključak, zakonitost (ili novi problem/pitanje)

Pokusi koje izvodi učiteljica/učitelj ili demonstrator, a učenici promatraju naziva se demonstracijski pokus.

Koristeći se kemijskim posuđem prilikom izvođenja pokusa kemičari mjere masu, volumen, temperaturu itd. Primjerice, menzura služi za mjerenje volumena, vaga služi za mjerenje mase,a termometar za mjerenje temperature.

Prije svake vježbe potrebno je temeljito proučiti upute za izvođenje pojedinog eksperimenta te mjere opreza koje se pri tome moraju poduzeti radi vlastite sigurnosti i sigurnosti ostalih studenata u laboratoriju. U uputama su dani prijedlozi metoda i oblika rada u prirodoslovnim predmetima.

Etape istraživačkog rada su: problem ili pojava, pretpostavka, eksperiment, rezultati i opažanja, spoznaja i zaključak, zakonitost (ili novi problem/pitanje)

Pokus ili eksperiment praktična je provjera neke pretpostavke ili predviđanja. Kemičari do novih spoznaja dolaze eksperimentiranjem, tj. izvođenjem pokusa. Rezultati pokusa potvrđuju ili odbacuju predviđanja ili nagađanja.

Pretpostavku još nazivamo i hipotezom. Hipoteze su inicijalne pretpostavke postavljene na samome početku istraživačkog procesa koje se kroz istraživanje podvrgavaju provjeri, Važno je pretpostavku jasno formulirati, kako bi u odnosu na nju interpretirali rezultate.

Kemija je eksperimentalna znanost jer spoznaje i zakonitosti temelji na rezultatima eksperimenata ili pokusa.