Otopine

Otopine se sastoje od otapala i topljive tvari. Tekućina u kojoj se otapaju topljive tvari naziva se otapalo, a tvari koje se otapaju u otapalu nazivaju se topljivim tvarima. U otopinama koje se sastoje od dviju tekućina otapalo je ona tekućina koje ima više.

Otopine su homogene smjese koje nastaju otapanjem tekućina, plinova ili čvrstih tvari u nekoj tekućini. Naziva se homogenom smjesom, jer je sastav ujednačen u cijeloj otopini

Topljivost može za različite tvari biti vrlo različita (netopljive, slabo topljive, jako topljive tvari), a redovito se mijenja s temperaturom: s porastom temperature najčešće se povećava, ali se može i smanjivati ili se u jednom temperaturnom intervalu povećavati, a u drugome smanjivati

Pri većem tlaku topljivost plinova je veća, dok se povećanjem temperature njihova topljivost smanjuje. Kako se temperatura povisuje, plinovi obično postaju manje topljivi u vodi ali topljiviji u organskim otapalima.

Prezasićena otopina je nestabilna. Tek slabo protresanje ili dodatak jednog kristala, dovoljni su da se suvišak otopljene tvari istaloži u obliku kristala. Otopina koja tada zaostane iznad kristala po sastavu je zasićena otopina

Kako je ljeti voda na površini toplija nego u dubljim slojevima a plinovi se u vodi bolje otapaju pri nižim temperaturama onda više otopljenog kisika ima u dubljim slojevima gdje je voda hladnija

Voda je najčešće otapalo, a otopine u kojima je voda otapalo nazivaju se vodenim otopinama.

Prema količini otopljene tvari koja je u njima otopljena, otopine mogu biti nezasićene, zasićene i prezasićene.Prezasićena otopina je otopina koja sadrži više otopljene tvari nego što se u otapalu može otopiti. Otopina se može dovesti u stanje prezasićenja promjenom normalnih uvjeta otopine. Tada će otopina imati više otopljenih tvari nego što je uobičajeno pri određenoj temperaturi. Obično, kada se otopina zasiti, višak otopljene tvari se taloži.

Topljivost tvari definira se masom otopljene tvari u 100 grama otapala pri određenoj temperaturi. Topljivost može za različite tvari biti vrlo različita (netopljive, slabo topljive, jako topljive tvari), a redovito se mijenja s temperaturom: s porastom temperature najčešće se povećava, ali se može i smanjivati ili se u jednom temperaturnom intervalu povećavati, a u drugome smanjivati

Otapala su najčešće tekućine,a ponekad plinovite ili krute tvari. Imaju sposobnost da otope druge tvari u homogeni jedno­ fazni sustav. Za vodu se kaže da je najčešće otapalo u svakodnevnom životu, jer ima sposobnost otapanja bilo koje (plinske, krute ili tekuće) tvari i tako se naziva i univerzalno otapalo

Prema količini otopljene tvari koja je u njima otopljena, otopine mogu biti nezasićene, zasićene i prezasićene.Otopina u kojoj se pri određenoj temperaturi može otopiti još topljive tvari naziva se nezasićenom otopinom.

Pri većem tlaku topljivost plinova je veća, dok se povećanjem temperature njihova topljivost smanjuje. Kako se temperatura povisuje, plinovi obično postaju manje topljivi u vodi ali topljiviji u organskim otapalima.

Otopine se sastoje od otapala i topljive tvari. Tekućina u kojoj se otapaju topljive tvari naziva se otapalo, a tvari koje se otapaju u otapalu nazivaju se topljivim tvarima. U otopinama koje se sastoje od dviju tekućina otapalo je ona tekućina koje ima više, a topljiva tvar je ona tekućina koje ima manje.

Najveća količina čvrste tvari koja se pod danim uvjetima (ponajprije pri određenoj temperaturi) može otopiti u određenoj količini otapala naziva se topljivost te tvari pod tim uvjetima.Topljivost tvari u vodi je znakovito svojstvo te tvari, izražava se u gramima otopljene tvari na 100 g vode pri promatranoj temperatur