Učitavam...

Koji od kemijskih elemenata ne može biti dvovalentan?
Kisik, Cink i kalcij (metal druge skupine u PSE) imaju stalnu valenciju i u većini spojeva su dvovalentni, dok je fluor jednovalentan
Koliku valenciju ima kalcij?
Kalcij je metal koji se nalazi u drugoj skupini a metali druge skupine elemenata uvijek su dvovalentni, slično kao i kisik koji je dvovalentan u većini svojih spoje
Koliko je sumpor valentan u spoju SO2?
Atom kisika ima stalnu valneciju te je dvovalentan, dok atom sumpora u različitim spojevima može imati više valencija. Da bi odredili valenciju sumpora moramo odrediti broj atoma kisika i zbroj valencija svih kisikovih atoma. Dvovalentan kisik (II) u molekuli SO2 ima dva (2) atoma pa je zbroj valencije svih kisikovih atoma četiri(II x 2=4). Valenciju sumpora dobit ćemo kada zbroj valencije svih atoma kisika (izračunali smo da je ona 4) podijelimo sa brojem atoma sumpora u molekuli SO2. Broj atoma sumpora u molekuli SO2 je jedan. Time dobivamo da je sumpor u ovom spoju četverovalentan (4:1=4)
Koji je naziv spoja čija je formula K2S?
Bilo koji metal sa sumporom daje sulfide. Kako je K kemijski simbol za kalij naziv spoja je kalijev sulfid. U sulfidima sumpor je uvijek dvovalentan
Od navedenih koji je kemijski element jednovalentan?
Kisik, Cink i magnezij (metal druge skupine u PSE) imaju stalnu valenciju i u većini spojeva su dvovalentni, dok je fluor u većini spojeva jednovalentan
Koja je formula živina (II) oksida?
Oksidi su spojevi metala sa kisikom, a u ovom slučaju metal je živa. Znamo da kisik ima stalnu valenciju i da je dvovalentan a iz zadatka možemo iščitati valenciju žive pa znamo da je živa u ovom spoju dvovalentna. Moramo pronaći najmanji zajednički višekratnik valencija žive i kisika. Najmanji zajednički višekratnik od 2( valencija živa) i 2 (valencija kisika) je 2. Kako bi odredili indeks elemenata u spoju tj. broj atoma žive i kisika moramo najmanji zajednički višekratnik (2) podijeliti sa valencijom svakog elementa. Za živu je to 2 (najmanji zajednički višekratnik) podjeljeno sa 2 (valencija žive) i dobivamo da je indeks žive u spoju 1. Za kisik je to 2 (najmanji zajednički višekratnik) podjeljeno sa 2 (valencija kisika) i dobivamo da je indeks kisika u spoju 1. Ako je broj atoma nekog elementa u spoju 1 onda njega ne pišemo uz simbol elementa u spoju (ne pišemo Hg101). Kako smo već ranije naučili simbole za živu (Hg) i kisik(O) onda znamo da je formula spoja HgO
Koji je naziv spoja čija je formula Cu2O?
Ako neki element tvori spojeve u kojima ima različitu valenciju, tada se u nazivu tih spojeva mora naznačiti i njihova valencija. U nazivu spoja valenciju označujemo rimskim brojem u zagradi koji se piše iza posvojnog pridjeva imena tog elementa. Atom kisika ima stalnu valenciju te je dvovalentan, dok atom bakra u različitim spojevima može imati više valencija. Da bi odredili valenciju bakra moramo odrediti broj atoma kisika i zbroj valencija svih kisikovih atoma. Dvovalentan kisik (II) u molekuli Cu2O ima jedan (1) atom pa je zbroj valencije svih kisikovih atoma dva( II x 1=2). Valenciju bakra dobit ćemo kada zbroj valencije svih atoma kisika (izračunali smo da je ona 2) podijelimo sa brojem atoma bakra u molekuli Cu2O. Broj atoma bakra u molekuli Cu2Oje dva (2). Time dobivamo da je bakar u ovom spoju jednovalentan (2:2=1). Metali sa kisikom daje okside pa je naziv ovog spoja bakrov(I) oksid
Kako označavamo valenciju?
Svojstvo atoma da se veže s točno određenim brojem atoma drugog elementa naziva se valencija. Valencije elemenata označuju se rimskim brojem.
Koliko je bakar valentan u spoju CuO?
Atom kisika ima stalnu valenciju te je dvovalentan, dok atom bakra u različitim spojevima može imati različite valencije. Da bi odredili valenciju bakra moramo odrediti broj atoma kisika i zbroj valencija svih kisikovih atoma. Dvovalentan kisik (II) u spoju CuO ima jedan (1) atom pa je zbroj valencije svih kisikovih atoma dva (II x 1=2). Valenciju bakra dobit ćemo kada zbroj valencije svih kisikovih atoma (izračunali smo da je ona 2) podijelimo sa brojem atoma bakra u spoju CuO. Broj atoma bakra u spoju CuO je jedan. Time dobivamo da je bakar u ovom spoju dvovalentan (2:1=2)
Koja je formula željezova (II) klorida?
Kloridi su spojevi metala i klora, a u ovom slučaju metal je željezo. Znamo da je klor u kloridima jednovalentan a iz zadatka možemo iščitati valenciju željeza pa znamo da je željezo u ovom spoju dvovalentan. Moramo pronaći najmanji zajednički višekratnik valencija željeza i kloraa. Najmanji zajednički višekrtanik od 2(valencija željeza) i 1 valencija klora) je 2. Kako bi odredili indeks elemnata u spoju tj. broj atoma željeza i klora moramo najmanji zajednički višekratnik podijeliti sa valencijom svakog elementa. Za željezo je to 2 (najmanji zajednički višekratnik) podjeljeno sa 2 (valencija željeza)i dobivamo da je indeks željeza u spoju 1. Za klor je to 2 (najmanji zajednički višekratnik) podjeljeno sa 1 (valencija klora) i dobivamo da je indeks klora u spoju 2 (2:1=2). Ako je broj atoma nekog elementa u spoju 1 onda njega ne pišemo uz simbol elemnta u spoju. Kako smo već ranije naučili simbole za željezo (Fe) i klor (Cl) onda znamo da je formula spoja FeCl2
Odredi valenciju sumpora u spoju ZnS?
Atom cinka ima stalnu valenciju te je dvovalentan, dok atom sumpora u različitim spojevima može imati različite valencije. Da bi odredili valenciju sumpora moramo odrediti broj atoma cinka i zbroj valencija svih cinkovih atoma. Dvovalentan cink (II) u cinkovom sulfidu ima jedan (1) atom pa je zbroj valencije svih cinkovih atoma dva (II x 1=2). Valenciju sumpora dobit ćemo kada zbroj valencije svih atoma cinka (izračunali smo da je ona 2) podijelimo sa brojem atoma sumpora u molekuli cinkova sulfida. Broj atoma sumpora u molekuli cinkova sulfida je jedan. Time dobivamo da je sumpor u ovom spoju dvovalentan (2:1=2)
Koliku valenciju ima kisik?
Kisik je dvovalentan u većini svojih spojeva pa se tako npr. u molekuli vode atom kisika veže se s dvama atomima vodika pa je atom kisika dvovalentan.
Kolika je valencija dusikovog elementa u spoju NH3?
Atom vodika ima stalnu valneciju te je jednovalentan, dok atom dušika u različitim spojevima može imati više valencija. Da bi odredili valenciju dušika moramo odrediti broj atoma vodika i zbroj valencija svih vodikovih atoma. Jednovalentni vodik (I) u amonijaku (NH3) ima tri (3) atoma pa je zbroj valencije svih vodikovih atoma tri (I x 3=3). Valenciju dušika dobit ćemo kada zbroj valencija svih vodikovih atoma (Tri) podijelimo sa brojem atoma dušika u molekuli amonijaka. Broj atoma dušika u molekuli amonijaka je jedan. Time dobivamo da je dušik u ovom spoju trovalentan (3:1=3)
Od navedenog što koristimo za prikazivanje građe molekula?
Za prikazivanje građe molekula koristimo kemijske simbole s valentnim crticama. Jedna valentna crtica prikazuje jednu valenciju odnosno jednostruku kemijsku vezu. Na taj se način mogu prikazati samo molekule spojeva, ne i ionske tvari.
Koji je kemijski elemenat jednovalentan?
Kisik, Cink i magnezij (metal druge skupine u PSE) imaju stalnu valenciju i u većini spojeva su dvovalentni, dok je natrij metal prve skupine PSE i u većini spojeva je jednovalentan
Što je od navedenog točna tvrdnja za valeniciju?
Svojstvo atoma da se veže s točno određenim brojem atoma drugog elementa naziva se valencija. Valencije elemenata označuju se rimskim brojem.