Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Sublimacija je je izravan prijelaz čvrste tvari u plin, bez prethodnoga prijelaza u tekućinu. Po sublimaciji su poznati i ugljikov dioksid (suhi led), jod, sumpor, naftalen, kamfor, kofein i drugi.

Jedina kemijska promjena je fotosinteza jer iz ugljikovog dioskida i vode uz pomoć sunčeve eneregije nastaju nove tvari: glukoza i kisik. Transpiracija je prolazak vode kroz biljku što je fizikalna promjena jer dolazi do promjene agregacijskog stanja (krijen upija iz tla vodu koja prolazi kroz biljku i izlazi kroz listove u obliku vodene pare). Taljenje željeza je također fizikalna promjena jer dolazi do promjene agregacijskog stanja, iz čvrstog nastaje tekuće željezo.

Voda se pri atmosferskom tlaku do temperature 0 C nalazi u čvrstom agregacijskom stanju koje nazivamo led. Između 0 i 100 C pri atmosferskom tlaku voda je u tekućem stanju. Iznad 100 C također pri atmosferskom tlaku, voda prelazi u plinovito agregacijsko stanje, odnosno vodenu paru.

Ako je talište tvari 44°C (talište je temperatura pri kojoj čvrst tvar prelazi u tekuće stanje) na 30°C tvar će još uvijek biti u čvrstom stanju. Na 45°C će biti u tekućem a na 900°C u plinovitom stanju

Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod atmosferskog tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snižava, a pod manjim povisuje. alište vode (leda) je na 0 °C

Vrelište ovisi o tlaku koji djeluje na promatrani sustav. Što je tlak niži, to je manja temperatura potrebna da se dođe do vrelišta. Zbog toga planinari na visinama od nekoliko tisuća metara primjećuju da voda ne vri pri 100 °C, nego već pri nižim temperaturama, jer je tlak niži na većim visinama

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja ovisno o njihovoj građi i vanjskim uvjetima (tlak, temperatura): čvrsto, tekuće, plinovito. Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima agregacijskim stanjima.

Jedini fizikalni proces od navedenih je rezanje kruške jer dolazi do promjene oblika i veličine čime se ne mijenja kemijski sastav tvari. Kod truljenja, korozije i hrđanja nastaju nove tvari pa su to kemijske promjene. (hrđanje je proces korozije koji se odvija kada ima željeza)

Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće naziva se taljenje

Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz plinovitog agregacijskog stanja u tekuće naziva se kondenzacija.

Čvrsto agregatno stanje karakterizirano je stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Zato tvar u čvrstom agregatnom stanju (za razliku od tekućega i plinovitoga) pruža otpor svakomu pokušaju promjene oblika i volumena

Temperatura pri kojoj voda prelazi iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće, odnosno temperatura pri kojoj se led pretvara u vodu naziva se temperatura tališta. temperatura tališta vode pri atmosferskom tlaku iznosi 0 C

Kada led prelazi iz čvrstog u tekuće stanje (točka tališta) i kada voda prelazi iz tekućeg u čvrsto stanje (tpčka ledišta) temperatura je fiksirana na točki taljenja/ledišta što je ista temperatura. Pri normalnom atmosfersom tlaku ta temperatura je 0°C.

Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod atmosferskog tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snižava, a pod manjim povisuje. alište vode (leda) je na 0 °C