Fizikalna svojstva tvari očituju se prilikom fizikalnih promjena. Pri fizikalnoj promjeni ne mijenja se vrsta tvari, već samo njezin oblik i agregacijsko stanje. Osnovna fizikalna svojstva su: boja, okus, miris, agregacijska stanja, talište, vrelište, gustoća, topljivost, električna i toplinska vodljivost, magnetičnost i druga. Reaktivnost je kemijska promjena jer dolazi do nastanka novih tvari

Sve tvari građene su od vrlo sitnih čestica koje su ljudskom oku nevidljive i između kojih se nalazi prazan prostor koji nazivamo međuprostor ili vakuum.

Tvari koje imaju svojstvo privlačenja predmeta od željeza, nikla, kobalta i njihovih legura nazivamo magneti. Željezo, kobalt ili nikal lako magnetiziraju ako ih postavimo u magnetsko polje pa ih svrstavamo u feromagnete – materijale koji imaju snažan odziv na magnetsko polje.

Kemijska svojstva su ona svojstva tvari zbog kojih nastaju nove tvari drukčijih svojstava npr. zapaljivost, raspadanje pod utjecajem topline ili svjetlosti, sposobnost kemijskog reagiranja – reaktivnost, nepostojanost na zraku, korozija i dr. Jedan od najčešćih oblika korozije je hrđanje. Vrelište, boja i tvrdoća su fizikalna svojstva

Fizikalna svojstva tvari očituju se prilikom fizikalnih promjena. Pri fizikalnoj promjeni ne mijenja se vrsta tvari, već samo njezin oblik i agregacijsko stanje. Osnovna fizikalna svojstva su: boja, okus, miris, agregacijska stanja, talište, vrelište, gustoća, topljivost, električna i toplinska vodljivost, magnetičnost i druga. Reaktivnost je kemijska promjena jer dolazi do nastanka novih tvari

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito

Tvrdoća je svojstvo materijala koje se protivi zadiranju stranog tijela u njegovu strukturu (ili površinu) bilo grebanjem, urezivanjem i slično. Tvrdoća je svojstvo krutina jer tekućine i plinovi nemaju tvrdoću.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna oznaka za plinovito agregacijsko stanje je malo slovo g a dolazi od engleske riječi gas.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja ovisno o njihovoj građi i vanjskim uvjetima (tlak, temperatura),a to su: čvrsto, tekuće i plinovito. Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima agregacijskim stanjima.

Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari
ρ=m/V

Gustoća većine tekućina manja je od gustoće čvrstih tvari, a gustoća plinova je manja od gustoće tekućina. Iz navedenog vrijedi da većina tvari ima najmanju gustoću u plinovitom agregacijskom stanju zbog veće udaljenosti među česticama.

Kuhinjska sol je pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju i ne provodi električnu struju te se otapa u vodi pa je neispravna tvrdnja da se kuhinjska sol ne otapa u vodi

Fizikalna svojstva tvari očituju se prilikom fizikalnih promjena. Pri fizikalnoj promjeni ne mijenja se vrsta tvari, već samo njezin oblik i agregacijsko stanje. Osnovna fizikalna svojstva su: boja, okus, miris, agregacijska stanja, talište, vrelište, gustoća, topljivost, električna i toplinska vodljivost, magnetičnost i druga. Korozija je kemijska promjena jer dolazi do nastanka novih tvari

Gustoća većine tekućina manja je od gustoće čvrstih tvari, a gustoća plinova je manja od gustoće tekućina. Iz navedenog vrijedi da se gustoća tvari mijenja promjenom agregacijskog stanja.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna oznaka za čvrsto agregacijsko stanje je malo slovo s a dolazi od latinske riječi solidus ili engleske riječi solid.

U trenutku kada se voda pretvori u led, njezin se volumen naglo povećava za oko 10 posto, a time led ima manju gustoću od vode. Zbog toga pluta u vodi, kao što svako tijelo pluta u tekućini velike gustoće. S druge strane, većina tvari je najgušća u svom čvrstom (smrznutom) stanju nego u svom tekućem stanju. Voda je izuzetak jer u čvrstom stanju (led) ima manju gustoću nego od tekuće vode pa led pluta na vodi.

Tijelo pliva ili pluta na tekućini ako je njegova gustoća manja od gustoće tekućine u kojoj se nalazi. Tijelo će potonuti ako mu je gustoća veća od gustoće tekućine u kojoj se nalazi. Ako sve tri tvari pomiješamo željezo će u vodi potonuti, a ulje će plivati na površini vode. Željezo zato ima najveću gustoću dok ulje ima najmanju gustoću.

Vodiči su tvari koje dobro provode električnu struju, dok je izolatori ne provode. Vodiči su svi metali, razrijeđeni plinovi, nečista voda, kiseline, otopine soli i baza (lužina), ugljen, staklo u tekućem stanju.Izolatori su staklo, porculan, kvarc, guma, svila, parafin, ulje, čista voda i dr. Od ponuđenih odgovora željezo i nikal su metali pa provode električnu struju.

Željezo svrstavamo u metale a metali su dobri vodiči električne struje. Razlog tome je njihova kristalna građa. Pozitivni ioni pravilno su raspoređeni, a slobodni pokretljivi elektroni gibaju se između njih u svim smjerovima. Kada metal priključimo na električni izvor, pozitivni pol izvora privlači negativne elektrone i oni se svi počinju gibati od negativnog prema pozitivnom polu električnog izvora. Tada kažemo da teče električna struja. Električnu struju provode i elektroliti - vodene otopine soli, kiselina i lužina

Čvrsto agregatno stanje karakterizirano je stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Zato tvar u čvrstom agregatnom stanju (za razliku od tekućega i plinovitoga) pruža otpor svakomu pokušaju promjene oblika i volumena

Atmosferski tlak je tlak atmosfere koji zračna atmosfera radi na Zemljino tlo. Normalni (standardni) atmosferski tlak se definira kao srednji tlak na morskoj razini i on iznosi jednu standardnu atmosferu (simbol:atm). Standardna atmosfera je jednaka 101 325 Paskala, (Pa) ili 760 mm Hg.

Fizikalna svojstva tvari očituju se prilikom fizikalnih promjena. Pri fizikalnoj promjeni ne mijenja se vrsta tvari, već samo njezin oblik i agregacijsko stanje. Osnovna fizikalna svojstva su: boja, okus, miris, agregacijska stanja, talište, vrelište, gustoća, topljivost, električna i toplinska vodljivost, magnetičnost i druga. Korozija je kemijska promjena jer dolazi do nastanka novih tvari

Voda se pri atmosferskom tlaku do temperature 0°C nalazi u čvrstom agregacijskom stanju koje nazivamo led. Između 0°C i 100°C pri atmosferskom tlaku voda je u tekućem stanju. Iznad 100° C također pri atmosferskom tlaku, voda prelazi u plinovito agregacijsko stanje, odnosno vodenu paru.

Tijelo pliva ili pluta na tekućini ako je njegova gustoća manja od gustoće tekućine u kojoj se nalazi. Tijelo će potonuti ako mu je gustoća veća od gustoće tekućine u kojoj se nalazi.Ako pomiješamo ulje i vodu nakon nekog vremena ulje će plutati na površini vode što znači da ulje ima manju gustoću od vode.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Tvari u tekućem agregacijskom stanju poprimaju oblik posude u kojoj se nalazi. Međunarodna oznaka za tekuće agregacijsko je malo slovo l a dolazi od latinske riječi liquidus ili engleske riječi liquid

Željezo je čvrsta tvar srebrno-sive boje s karakterističnim metalnim sjajem. Karakterizira ga dobra toplinska i električna vodljivost te magnetska svojstva. U normalnim uvjetima i u svom čistom obliku željezo se ne otapa u vodi nego tone na dno.