Fizikalna svojstva tvari

Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvariρ=m/V

Voda se pri atmosferskom tlaku do temperature 0°C nalazi u čvrstom agregacijskom stanju koje nazivamo led. Između 0°C i 100°C pri atmosferskom tlaku voda je u tekućem stanju. Iznad 100° C također pri atmosferskom tlaku, voda prelazi u plinovito agregacijsko stanje, odnosno vodenu paru.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna oznaka za plinovito agregacijsko stanje je malo slovo g a dolazi od engleske riječi gas.

Tvrdoća je svojstvo materijala koje se protivi zadiranju stranog tijela u njegovu strukturu (ili površinu) bilo grebanjem, urezivanjem i slično. Tvrdoća je svojstvo krutina jer tekućine i plinovi nemaju tvrdoću.

Sve tvari građene su od vrlo sitnih čestica koje su ljudskom oku nevidljive i između kojih se nalazi prazan prostor koji nazivamo međuprostor ili vakuum.

Tijelo pliva ili pluta na tekućini ako je njegova gustoća manja od gustoće tekućine u kojoj se nalazi. Tijelo će potonuti ako mu je gustoća veća od gustoće tekućine u kojoj se nalazi.Ako pomiješamo ulje i vodu nakon nekog vremena ulje će plutati na površini vode što znači da ulje ima manju gustoću od vode.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja ovisno o njihovoj građi i vanjskim uvjetima (tlak, temperatura),a to su: čvrsto, tekuće i plinovito. Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima agregacijskim stanjima.

Čvrsto agregatno stanje karakterizirano je stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Zato tvar u čvrstom agregatnom stanju (za razliku od tekućega i plinovitoga) pruža otpor svakomu pokušaju promjene oblika i volumena

Gustoća većine tekućina manja je od gustoće čvrstih tvari, a gustoća plinova je manja od gustoće tekućina. Iz navedenog vrijedi da većina tvari ima najmanju gustoću u plinovitom agregacijskom stanju zbog veće udaljenosti među česticama.

Gustoća većine tekućina manja je od gustoće čvrstih tvari, a gustoća plinova je manja od gustoće tekućina. Iz navedenog vrijedi da se gustoća tvari mijenja promjenom agregacijskog stanja.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna oznaka za čvrsto agregacijsko stanje je malo slovo s a dolazi od latinske riječi solidus ili engleske riječi solid.

Atmosferski tlak je tlak atmosfere koji zračna atmosfera radi na Zemljino tlo. Normalni (standardni) atmosferski tlak se definira kao srednji tlak na morskoj razini i on iznosi jednu standardnu atmosferu (simbol:atm). Standardna atmosfera je jednaka 101 325 Paskala, (Pa) ili 760 mm Hg.

U trenutku kada se voda pretvori u led, njezin se volumen naglo povećava za oko 10 posto, a time led ima manju gustoću od vode. Zbog toga pluta u vodi, kao što svako tijelo pluta u tekućini velike gustoće. S druge strane, većina tvari je najgušća u svom čvrstom (smrznutom) stanju nego u svom tekućem stanju. Voda je izuzetak jer u čvrstom stanju (led) ima manju gustoću nego od tekuće vode pa led pluta na vodi.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Tvari u tekućem agregacijskom stanju poprimaju oblik posude u kojoj se nalazi. Međunarodna oznaka za tekuće agregacijsko je malo slovo l a dolazi od latinske riječi liquidus ili engleske riječi liquid