Učitavam...

Kako dijelimo tvari?
Tvari dijelimo na organske i anorganske. Svi spojevi koji sadrže ugljik (osim karbida, ugljikovih oksida, ugljične kiseline i njenih soli) su organski spojevi. Sve ostale tvari su anorganske.
Od navedenih što se nalazi u sastavu svih organskih spojeva?
Svi spojevi koji sadrže ugljik (osim karbida, ugljikovih oksida, ugljične kiseline i njenih soli) su organski spojevi. Sve ostale tvari su anorganske.
Na kojoj temperaturi dolazi do taljenja vode?
Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod atmosferskog tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snižava, a pod manjim povisuje. Talište vode (leda) je na 0°C
Oznakom agregacijskog stanja g označujemo...
Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna oznaka za plinovito agregacijsko stanje je malo slovo g a dolazi od engleske riječi gas.
Što od navedenog nije agregacijsko svojstvo tvari?
Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito
Prijelaz tvari iz čvrstog u tekuće nazivamo ..
Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće naziva se taljenje
Kod kojeg agregacijskog stanja su čestice složene gusto jedna uz drugu?
Čvrsto agregatno stanje karakterizirano je stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Zato tvar u čvrstom agregatnom stanju (za razliku od tekućega i plinovitoga) pruža otpor svakomu pokušaju promjene oblika i volumena
Kako kemičari nazivaju sve ono što izgrađuje predmete i tijela koja nas okružuju?
Tijela se sastoje od tvari. Kako svako tijelo ima svoju masu i obujam, kažemo i da je tvar sve što ima masu i zauzima prostor. Tvari kemičari još nazivaju supstancije
Koja se sirovina koristi za proizvodnju plastike i kozmetičkih proizvoda?
Svaki komad plastike koji se proizvodi u svijetu započinje proizvod iz komadića ugljena, nafte ili prirodnog plina. U raznim kozmetičkim proizvodima koriste se polietilen glikoli (PEG spojevi) a to su spojevi na bazi nafte koji su u učestaloj upotrebi kao zgušnjivači, stabilizatori i otapala. Često se koriste kao baza za razne proizvode kremaste strukture jer pomažu proizvodima zadržati vlagu.
O čemu ovisi agregacijsko stanje tvari?
Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja ovisno o njihovoj građi i vanjskim uvjetima (tlak, temperatura): čvrsto, tekuće i plinovito. Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima agregacijskim stanjima.
Kako nazivamo prijelaz leda u tekuću vodu?
Temperatura pri kojoj voda prelazi iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće, odnosno temperatura pri kojoj se led pretvara u vodu naziva se temperatura tališta, a proces taljenje. Temperatura tališta vode pri atmosferskom tlaku iznosi 0 C
Od navedenih koja je prirodna tvar?
Nafta je prirodna tvar akumulirana u Zemljinoj kori, tekućina svjetložute do tamnosmeđe boje i posebna mirisa. Po kemijskom sastavu to je smjesa tekućih ugljikovodika, a u malim su udjelima zastupljene i neugljikovodične komponente. Plastika, guma i staklo su umjetne ili sintetičke tvari.
Od navedenih koja je umjetna tvar?
Postoji mnoštvo različitih tvari. Neke nalazimo u prirodi i kao takve koristimo npr. zlato, vapnenac ili drvo (prirodne tvari). Mnoge tvari dobivaju se preradom tvari iz prirode ili kemijskim postupcima npr. lijekovi, deterdženti, plastične mase, sapun,guma i dr. Staklo je umjetni proizvod i ne nalazi se u prirodi.
Koja je oznaka za čvrsto agregacijsko stanje?
Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna oznaka za čvrsto agregacijsko stanje je malo slovo s a dolazi od latinske riječi solidus ili engleske riječi solid.
Prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće nazivamo ..
Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz plinovitog agregacijskog stanja u tekuće naziva se kondenzacija.
Što je kristalizacija?
Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz tekućeg ili plinovitog agregacijskog stanja u čvrsto naziva se kristalizacija
U kojem agregacijskom stanju će biti voda pri 80°C?
Voda se pri atmosferskom tlaku do temperature 0°C nalazi u čvrstom agregacijskom stanju koje nazivamo led. Između 0°C i 100 °C pri atmosferskom tlaku voda je u tekućem stanju. Iznad 100°C također pri atmosferskom tlaku, voda prelazi u plinovito agregacijsko stanje, odnosno vodenu paru.
Koje je oznaka za agregacijsko stanje koje poprima oblik posude u kojoj se nalazi?
Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Tvari u tekućem agregacijskom stanju poprimaju oblik posude u kojoj se nalazi. Međunarodna oznaka za tekuće agregacijsko je malo slovo l a dolazi od latinske riječi liquidus ili engleske riječi liquid