Tvari - sve oko nas i u nama

Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće naziva se taljenje

Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz plinovitog agregacijskog stanja u tekuće naziva se kondenzacija.

Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod atmosferskog tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snižava, a pod manjim povisuje. Talište vode (leda) je na 0°C

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna oznaka za čvrsto agregacijsko stanje je malo slovo s a dolazi od latinske riječi solidus ili engleske riječi solid.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja ovisno o njihovoj građi i vanjskim uvjetima (tlak, temperatura): čvrsto, tekuće i plinovito. Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima agregacijskim stanjima.

Voda se pri atmosferskom tlaku do temperature 0°C nalazi u čvrstom agregacijskom stanju koje nazivamo led. Između 0°C i 100 °C pri atmosferskom tlaku voda je u tekućem stanju. Iznad 100°C također pri atmosferskom tlaku, voda prelazi u plinovito agregacijsko stanje, odnosno vodenu paru.

Svaki komad plastike koji se proizvodi u svijetu započinje proizvod iz komadića ugljena, nafte ili prirodnog plina. U raznim kozmetičkim proizvodima koriste se polietilen glikoli (PEG spojevi) a to su spojevi na bazi nafte koji su u učestaloj upotrebi kao zgušnjivači, stabilizatori i otapala. Često se koriste kao baza za razne proizvode kremaste strukture jer pomažu proizvodima zadržati vlagu.

Temperatura pri kojoj voda prelazi iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće, odnosno temperatura pri kojoj se led pretvara u vodu naziva se temperatura tališta, a proces taljenje. Temperatura tališta vode pri atmosferskom tlaku iznosi 0 C

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Tvari u tekućem agregacijskom stanju poprimaju oblik posude u kojoj se nalazi. Međunarodna oznaka za tekuće agregacijsko je malo slovo l a dolazi od latinske riječi liquidus ili engleske riječi liquid

Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz tekućeg ili plinovitog agregacijskog stanja u čvrsto naziva se kristalizacija

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna oznaka za plinovito agregacijsko stanje je malo slovo g a dolazi od engleske riječi gas.

Čvrsto agregatno stanje karakterizirano je stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Zato tvar u čvrstom agregatnom stanju (za razliku od tekućega i plinovitoga) pruža otpor svakomu pokušaju promjene oblika i volumena

Tijela se sastoje od tvari. Kako svako tijelo ima svoju masu i obujam, kažemo i da je tvar sve što ima masu i zauzima prostor. Tvari kemičari još nazivaju supstancije

Tvari dijelimo na organske i anorganske. Svi spojevi koji sadrže ugljik (osim karbida, ugljikovih oksida, ugljične kiseline i njenih soli) su organski spojevi. Sve ostale tvari su anorganske.