Hemijski elementi 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: helij (He), neon (Ne), argon (Ar), kripton (Kr), ksenon (Xe) i radon (Rn).

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala. Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima.

Danas su kemijski elementi u periodnom sustavu poredani prema rastućem protonskom broju. U nizu kemijskih elementa svaki sljedeći u jezgri ima jedan proton više, a u elektronskom omotaču jedan elektron više.

Kemijska svojstva elemenata iste skupine su slična, a ne jednaka. Osim označavanja brojevima, neke skupine imaju i posebne nazive. Tako su alkalijski metali elementi 1. skupine, zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine, elementi 13., 14. i 15. skupine dobili su ime po prvom elementu u skupini i nazivamo ih borova, ugljikova i dušikova skupina elemenata, Halkogeni elementi su elementi 16. skupine, halogeni elementi su elementi 17. skupine, a
plemeniti plinovi su elementi 18. skupine

U standardnom periodnom sustavu postoji 18 skupina sa sličnim fizičkih ili kemijskim svojstava unutar iste skupine.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala.Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima

Periodni se sustav elemenata sastoji od 7 perioda (vodoravni /horizontalni redovi) i 18 skupina (uspravni/vertikalni stupci). Radi lakšeg snalaženja ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev. On je 1869. objavio prvu tablicu u kojoj su bila razvrstana tada poznata 62 elementa. Svaki je stupac obuhvaćao skupinu elemenata sličnih svojstava. Duž vodoravnih redova svojstva elemenata periodično su se ponavljala pa je redove nazvao periodama.

Pravi su otkrivači periodnoga sustava D. I. Mendeljejev i L. Meyer. koji su neovisno jedan o drugom, sastavili tablicu periodnoga sustava, iako ju je Mendeljejev objavio godinu dana prije (1869) Redajući elemente prema rastućim relativnim atomskim masama (tada atomskim težinama), dobili su poredak u kojem su se u periodičnim razmacima nalazili elementi sličnih kemijskih svojstava. Danas su kemijski elementi u periodnom sustavu poredani prema rastućem protonskom broju. U nizu kemijskih elementa svaki sljedeći u jezgri ima jedan proton više, a u elektronskom omotaču jedan elektron više.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Svaki je element u periodnom sustavu označen simbolom uz koji je navedena prosječna relativna atomska masa i protonski broj