Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Danas su kemijski elementi u periodnom sustavu poredani prema rastućem protonskom broju. U nizu kemijskih elementa svaki sljedeći u jezgri ima jedan proton više, a u elektronskom omotaču jedan elektron više.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala. Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima.

Kemijska svojstva elemenata iste skupine su slična, a ne jednaka. Osim označavanja brojevima, neke skupine imaju i posebne nazive. Tako su alkalijski metali elementi 1. skupine, zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine, elementi 13., 14. i 15. skupine dobili su ime po prvom elementu u skupini i nazivamo ih borova, ugljikova i dušikova skupina elemenata, Halkogeni elementi su elementi 16. skupine, halogeni elementi su elementi 17. skupine, a
plemeniti plinovi su elementi 18. skupine

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Pravi su otkrivači periodnoga sustava D. I. Mendeljejev i L. Meyer. koji su neovisno jedan o drugom, sastavili tablicu periodnoga sustava, iako ju je Mendeljejev objavio godinu dana prije (1869) Redajući elemente prema rastućim relativnim atomskim masama (tada atomskim težinama), dobili su poredak u kojem su se u periodičnim razmacima nalazili elementi sličnih kemijskih svojstava. Danas su kemijski elementi u periodnom sustavu poredani prema rastućem protonskom broju. U nizu kemijskih elementa svaki sljedeći u jezgri ima jedan proton više, a u elektronskom omotaču jedan elektron više.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala.Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima

Hemijski elementi 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: helij (He), neon (Ne), argon (Ar), kripton (Kr), ksenon (Xe) i radon (Rn).

U standardnom periodnom sustavu postoji 18 skupina sa sličnim fizičkih ili kemijskim svojstava unutar iste skupine.

Svaki je element u periodnom sustavu označen simbolom uz koji je navedena prosječna relativna atomska masa i protonski broj

Periodni se sustav elemenata sastoji od 7 perioda (vodoravni /horizontalni redovi) i 18 skupina (uspravni/vertikalni stupci). Radi lakšeg snalaženja ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev. On je 1869. objavio prvu tablicu u kojoj su bila razvrstana tada poznata 62 elementa. Svaki je stupac obuhvaćao skupinu elemenata sličnih svojstava. Duž vodoravnih redova svojstva elemenata periodično su se ponavljala pa je redove nazvao periodama.