Fotosinteza je složeni biokemijski proces u kojemu dolazi do pretvorbe energije Sunčeva zračenja u energiju kemijskih veza u molekulama. U reakciji fotosinteze troši se voda i ugljikov(IV) oksid, a nastaju šećer glukoza i kisik.

Ozon je modrikasti plin, slabo topljiv u vodi intenzivnog mirisa. Nastaje u stratosferi iz atmosferskog kisika, a nastali višak ozona opet se pretvara u atmosferski kisik. Ozon sprječava prodiranje štetnih ultraljubičastih zraka na površinu Zemlje. Dio stratosfere u kojoj ima jako malo ozona nazvan je ozonska rupa

Zemljin ozonski omotač zadužen je za zaštitu od štetnih ultraljubičastih zraka koje dolaze od Sunca, a globalnim zatopljenjem i onečišćenjem dolazi do stanjivanja tog sloja. Nastaju ozonske rupe i na tim mjestima UV zrake lakše prolaze kroz atmosferu.

Kisik je teži od zraka. U zraku se nalazi u elementarnom stanju, a u prirodi se nalazi vezan u mnogobrojnim spojevima jer se kisik spaja gotovo sa svim elementima. Nastaje u procesu fotosinteze u zelenim biljkama iz ugljikova dioksida i vode uz pomoć Sunčeve energije

Fotosinteza je složeni biokemijski proces u kojemu dolazi do pretvorbe energije Sunčeva zračenja u energiju kemijskih veza u molekulama. U reakciji fotosinteze troši se voda i ugljikov(IV) oksid, a nastaju šećer glukoza i kisik. Proces je složen a pojednostavljeno se može prikazati na sljedeći način:

6 CO2 + 6 H2O → C6H12O6 + 6 O2

U fotosintezi se ugljik iz ugljikova(IV) oksida u sastavu zraka premješta u glukozu (ugljikohidrat) unutar živoga bića. Proces staničnog disanja (biološka oksidacija) suprotan je fotosintezi i vraća ugljik iz glukoze natrag u ugljikov(IV) oksid. Stanično disanje obavlja se u mitohondrijima stanice i daje energiju potrebnu za rad organizma. Znači stanično disanje je proces u kojem se oslobađa energija pohranjena u spojevima koji su nastali procesom fotosinteze

Zbog raznovrsne primjene, kisik se proizvodi u velikim količinama. Industrijski se kisik dobiva frakcijskom destilacijom tekućeg zraka i elektrolizom vode. Frakcijskom destilacijom tekućeg zraka dobiva se 99 % ukupno proizvedenog kisika.

Kisik je plin bez boje, okusa i mirisa. Veće je gustoće od zraka i ne gori,a li omogućuje gorenje. Slabo se otapa u vodi ali dovoljno da omogući život u vodi. Topljivost kisika se mijenja s promjenom temperature: bolje se otapaju pri nižim temperaturama.

Najvažniji su procesi pri preradi nafte frakcijska destilacija nafte i krekiranje.Frakcijska destilacija nafte postupak je prerade nafte pri kojem se pojedini sastojci izdvajaju na temelju različitih vrelišta. Najznačajniji proizvodi dobiveni frakcijskom destilacijom nafte jesu: tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, petrolej, kerozin, loživo ulje, motorno ulje, bitumen i parafin.

Oksidi su kemijski spojevi metala i nemetala s kisikom. Kisik je reaktivna tvar i spaja se s većinom metala i nemetala. Pri tom nastaju spojevi koji se nazivaju oksidima, a proces njihova dobivanja naziva se oksidacija.

Fotosinteza je složeni biokemijski proces u kojemu dolazi do pretvorbe energije Sunčeva zračenja u energiju kemijskih veza u molekulama. U reakciji fotosinteze troši se voda i ugljikov(IV) oksid, a nastaju šećer glukoza i kisik. Proces je složen a pojednostavljeno se može prikazati na sljedeći način:

6 CO2 + 6 H2O → C6H12O6 + 6 O2

Kisik je reaktivna tvar i spaja se s većinom metala i nemetala. Pri tom nastaju spojevi koji se nazivaju oksidima, a proces njihova dobivanja naziva se oksidacija.
Oksidacija je u kemijska reakcija spajanja kisika s drugim tvarima

Dušik je pri sobnoj temperaturi plin bez boje, okusa i mirisa. Lakši je od zraka i slabo je topljiv u vodi. Ne gori i ne podržava gorenje. Osim u zraku, gdje se javlja u elementarnom stanju, dušik se u prirodi nalazi u sastavu raznih minerala i živih bića. Dušik u prirodi neprestano kruži.Bakterije na korijenima nekih biljaka pretvaraju atmosferski dušik u nitrate pa sudjeluju u kruženju dušika u prirodi. Tekući dušik se upotrebljava za čuvanje bioloških uzoraka.