Za usitnjavanje uzoraka u kemijskom laboratoriju koristi se tarionik s batićem/tučkom. Usitnjavanje se vrši pomoću batića/tučka i to kružnim pritiskom, a ne udaranjem.

Osnovna mjerna jedinica za mjerenje mase je kilogram. Označava se sa kg.

Stakleno kemijsko posuđe i pribor koje se najčešće upotrebljava u kemijskom laboratoriju su: menzura, epruveta, pipeta, Petrijeva zdjelica, laboratorijska čaša, lijevak, okrugla tikvica s ravnim ili okruglim dnom, Erlenmeyerova tikvica.

Laboratorij (lat. laborare-raditi) je radna cjelina u kojoj se izvode različita ispitivanja posebnom opremom, posuđem i priborom te uređajima.

Staklo boca za kemikalije može biti bezbojno ili tamno. U bocama od tamnog stakla čuvaju se kemikalije koje su osjetljive na sunčevu svjetlost, a čuvaju se na mjestu koje je zaklonjeno od sunčeve svjetlosti ili drugog izvora zračenja.

Alkoholni termometri mogu se koristiti za određivanje temperature zraka i tjelesne temperature ali nikako za mjerenja temperature u ekstremnijim uvjetima. Razlog tomu su točka ledišta alkohola na -115 °C i točka vrelišta alkohola na 78.5 °C. Sukladno spomenutim temperaturama alkoholni termometri pogodniji su za mjerenje nižih temperatura

Stakleno kemijsko posuđe i pribor koje se najčešće upotrebljava u kemijskom laboratoriju su: menzura, epruveta, pipeta, Petrijeva zdjelica, laboratorijska čaša, lijevak, okrugla tikvica s ravnim ili okruglim dnom, Erlenmeyerova tikvica.

Lijevak služi za prelijevanje tekućina i za filtriranje. Može biti različitih promjera i oblika ovisno o namjeni. U novije vrijeme izrađuju se i plastični lijevci.

Staklo je inertan materijal i najčešće koristi za izradu laboratorijskog posuđa. Osnovna sirovina za proizvodnju stakla je silicijev dioksid. U kemijskom laboratoriju se upotrebljavaju 3 vrste stakla: obično staklo, kvarcno i kemijsko staklo (borosilikatno).

U kemijskom laboratoriju u uporabi su dvije vrste vaga koje se razlikuju po preciznosti.Tehničke vage su one kojima je preciznost vaganja ±0,01 g ili ±0,001 g. Analitičke vage su one kojima je preciznost vaganja ±0,0001 g, a ugrađuju se u staklene ormariće s vratima u kojima su zaštićene od strujanja zraka.

Epruveta (kušalica) je valjkasta posuda načinjena od specijalnog stakla u kojoj kemičari izvode pokuse. Različitih su veličina, od malenih mikroepruveta do velikih epruveta a koriste se za zagrijavanje manje količine reagensa direktno na plamenu.

Odmjerno kemijske posude su: Injekcijska šprica, kapaljka s gumicom, menzura, odmjerna tikvica, gradirana pipeta.

Kuta je zaštitni bijeli mantil s dugim rukavima dužine do ispod kukova, a služi za osobnu zaštitu pri rukovanju kemikalijama i izvođenju pokusa. Osim kute u zaštitnu opremu ubrajamo zaštitne naočale i zaštitne rukavice.

Antoine Laurent de Lavoisier je sam osmišljavao naprave i posuđe za pokuse, upotrebljavao je vagu te uveo vaganje kao objektivno mjerenje. Otkrio je zakon o očuvanju mase, sastav vode i zraka te ulogu kisika u gorenju i disanju.

Mjerenje mase predmeta izvodi se vagama. U kemijskom laboratoriju u uporabi su dvije vrste vaga koje se razlikuju po preciznosti: laboratorijske precizne vage (analitičke vage) i tehničke vage.

Metalni pribor može biti izrađen od različitih vrsta metala: željeza, platine, čelika, nikla, srebra a najčešće se izrađuje od nehrđajućeg čelika. U metalni laboratorijski pribor spadaju: tronožac,stalak, hvataljke, spojnice, kliješta, metalni prsten, stezaljke, žlice, škare, špatule i dr.

Svaka čaša i epruveta imaju mali izljev ili \"nos\" koji omogućava lakše izlijevanje sadržaja.

Menzura je valjkasta posuda izrađena od običnog stakla i služi za približno odmjeravanje volumena tekućina.

U kemijskom laboratoriju za zagrijavanje služe plamenici (Bunsenov plamenik, plamenik s ukapljenim plinom), grijaće ploče i kape te peći.

Stezaljke su izrađene od nehrđajućeg čelika, a služe za stezanje gumenih cijevi kako bi se regulirao protok kapljevina ili plinova. Najčešće se koriste Mohrova i Hofmannova stezaljka.

Tijekom izvođenja pokusa kemičari se služe različitim mjernim instrumentima. Kod mjerenja temperature koriste termometar, kod mjerenja vremena koriste zaporni sat a kod mjerenja mase koriste vagu.

Porculanske kemijske posude su: porculanska zdjelica, porculanski lončić, porculanski lijevak, porculanske jažice, trokut za žarenje, tarionik s tučkom.

Za precizno odmjeravanje volumena tekućina u kemijskom laboratoriju koriste se odmjerne tikvice i pipete.

Za približno odmjeravanje volumena u kemijskom laboratoriju rabe se kapaljka, injekcijska brizgalica (šprica) i menzura.

Retorta je danas praktično u potpunosti izašla iz uporabe jer su je zamijenili moderni dijelovi aparatura sa standardiziranim brušenim grlima, od kojih se mogu izraditi cijele nepropusne aparature otporne na koroziju. Koristila se za destilaciju, isparavanje lakoisparljivih tekućina iz predloška.

Tarionik se izrađuje od debelog neglaziranog porculana. Koristi se za usitnjavanje krutih uzoraka. Usitnjavanje se vrši pomoću batića (tučka) i to kružnim pritiskom, a ne udaranjem.

Kemijsko staklo je posebno, otporno staklo za izradu kemijskog posuđa, sastavljeno od kvarca i oksida bora, barija, cinka i aluminija.

Kemijsko posuđe i pribor izrađeno je od stakla, metala, drva i plastike.

Porculanska zdjelica služi za spaljivanje,žarenje ili usitnjavanje uzorka. Može se zagrijavati otvorenim plamenom na vrlo visoke temperature. Koristi se u situacijama kad postoji opasnost od pucanja stakla zbog prejakog zagrijavanja.

Termometar je mjerni instrument za mjerenje temperature. Osniva se na činjenici da se dva tijela dovode na istu ravnotežnu temperaturu (toplina), pa je temperatura koju pokazuje ujedno i temperatura tijela s kojim je on u dodiru.

Kod očitavanja volumena volumetrijskog posuđa pogled uvijek mora biti u ravnini meniskusa.

Chemix je besplatan digitalni alat namijenjen za jednostavno i intuitivno crtanje laboratorijskih grafikona i uređaja.

Od uređaja za zagrijavanje u laboratorijima se koristi: plinski (Bunsenov) plamenik, plamenik s ukapljenim plinom, grijaće ploče i kape te peći. Svi plamenici rade na načelu gorenja energenata (plina ili alkohola) pri čemu nastaje toplina koja služi za zagrijavanje.

Koristeći se kemijskim posuđem prilikom izvođenja pokusa kemičari mjere masu, volumen, temperaturu itd. Primjerice, menzura služi za mjerenje volumena, vaga služi za mjerenje mase, a termometar za mjerenje temperature.

Obično staklo ne podnosi velike promjene temperature, pa se ne smije zagrijavati. Od ovog stakla se izrađuju boce za čuvanje tekućih i čvrstih reagensa, menzure, lijevci, Petrijeve zdjelice, satna stakla, boce sisaljke, pneumatske kade, eksikatori, odmjerne tikvice, pipete, birete, piknometar i dr.

Pribor od običnog stakla ne smije se zagrijavati jer može puknuti zbog slabe otpornosti stakla na nagle temperaturne promjene.

Kemijsko posuđe koje se može zagrijavati mora biti izrađeno od porculana ili od kvarcnog i borosilikatnog stakla (kemijskog stakla) koje je otporno na utjecaj kemikalija i nagle promjene temperature.

Porculansko posuđe služi za spaljivanje, žarenje ili usitnjavanje uzorka. Porculanske zdjelice i lončić mogu se zagrijavati otvorenim plamenom na vrlo visoke temperature. Koriste se u situacijama kad postoji opasnost od pucanja stakla zbog prejakog zagrijavanja.

Metalni pribor može biti izrađen od različitih vrsta metala: željeza, platine, čelika, nikla, srebra i dr. Danas se najčešće izrađuje od nehrđajućeg čelika. U metalni laboratorijski pribor spadaju: tronožac,stalak, hvataljke, spojnice, kliješta, metalni prsten, stezaljke, žlice, škare, špatule i dr.

Meniskus je zakrivljenost površine tekućine uzrokovana površinskom napetošću. Kod očitavanja volumena volumetrijskog posuđa pogled uvijek mora biti u razini meniskusa.

Odmjerne posude služe za mjerenje volumena tekućine. Ovo posuđe nije predviđeno za zagrijavanje pa je izrađeno od običnog stakla.

Pritiskom na tipku tare tariramo bilo koju masu na vagi. To znači da ako na vagu stavimo neku posudu i stisnemo tipku tare vaga počinje vagati od nule bez obzira na to što je na vagi posuda. Na ovaj način možemo izvagati više uzoraka u istoj posudi.

Kemijsko staklo ima mali koeficijent rastezanja i bolju otpornost prema promjeni temperature zbog čega se smije zagrijavati. Ima veću tvrdoću od običnog stakla.