Kemija u našem životu i našoj budućnosti

Kemija istražuje ponašanje jedne tvari prema drugoj te prirodne zakonitosti prema kojima se zbivaju promjene tvari. Razmatra postupke dobivanja novih tvari određenih svojstava i njihovu primjenu. Kemija objašnjava uzroke promjena tvari i razloge zašto te promjene napreduju na određeni način.

Plastika jest praktična, ali su posljedice njezine uporabe razorne, jer zbog potrošačkog mentaliteta plastični se predmeti lako odbacuju i zamjenjuju novima. Pritom se stvaraju goleme količine otpada. Velikim dijelom plastični otpad nekontrolirano se odbacuje i truje okoliš jer plastika se u prirodi ne može razgraditi.

Sam nastanak alkemije još je uvijek nedovoljno poznat. Zapadnjačka alkemija razvila se u Europi tek u srednjem vijeku, a na nju su, koliko je zasad poznato, utjecali iznimno stari običaji koji su postojali još u drevnom Egiptu i Mezopotamiji. Jedan od najosnovnijih ciljeva alkemije svakako predstavlja pokušaj pretvaranja neplemenitih metala (kovina) u zlato ili srebro.

Antoine L. Lavoisier 1789.godine objavio je knjigu Osnove kemije u kojoj ispravno tumači pojam kemijskog elementa.

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) proučavaju živu i neživu prirodu, prirodne pojave i zbivanja u svemiru

Kemija je znanost koja proučava sastav, svojstava, promjene i međusobno djelovanje tvari. Svuda oko nas nalaze se različiti predmeti kojima se svakodnevno koristimo. Oni se sastoje od različitih tvari. Tvari su: brašno, ulje, šećer, zlato, zrak, voda, nafta pa možemo reći da tvari izgrađuju svijet koji nas okružuje.

Otkriće vatre i sposobnost kontrole bio je proces koji definitivno nije poznat. Antička bića bi koristila i očuvala požare koji su se dogodili iz prirodnih instanci poput udara groma, šumskih požara, udaraca meteora itd. Drevni čovjek koristio je životinjski gnoj i druge sporo goruće tvari za održavanje požara. Nakon oportunističke upotrebe prirodnih požara, vjeruje se da je Homo erectus (izumrla vrsta koja je prethodila vrsti Homo sapiens) utemeljio svoju kontroliranu uporabu tijekom ranog kamenog doba

A.L.Lavoisier je sam osmišljavao naprave i posuđe za pokuse, upotrebljavao vagu te uveo vaganje kao objektivno mjerenje. Otkrio je zakon o očuvanju mase, sastav vode i zraka, spalio dijamant kako bi mu dokazao sastav te postavio temelje kemijskog naziva koje i danas upotrebljavamo. Zbog tih i mnogobrojnih drugih otkrića Lavoisiera smatramo ocem suvremene kemije.

Prirodne znanosti proučavaju prirodu, prirodne pojave i zbivanja u svemiru te nastoje razumjeti i objasniti zašto je sve baš tako kako jest. Prirodne znanosti su: biologija, fizika, kemija, astronomija, geologija, meteorologija, geografija.