Vladimir Prelog dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije.

Do novih spoznaja kemičari dolaze radom u kemijskim laboratorijima-posebnim prostorima opremljenim najsuvremenijim uređajima, posuđem, priborom i kemikalijama.

Istraživački rad podrazumijeva simulaciju znanstvenog istraživanja jer učenici uče postavljati istraživačka pitanja, predviđati ili postavljati hipoteze (pretpostavke), samostalno opažati, sortirati, uspoređivati, statistički obrađivati podatke te zaključivati i vrednovati podatke. Etape istraživačkog rada su: problem ili pojava, pretpostavka, eksperiment, rezultati i opažanja, spoznaja i zaključak, zakonitost (ili novi problem/pitanje)

Pokus ili eksperiment je izazivanje promjena u točno određenim uvjetima radi njihova praćenja i proučavanja. Rezultati pokusa potvrđuju ili odbacuju predviđanja ili nagađanja.

Glavni je cilj učenja i poučavanja prirodoslovlja razvijanje prirodoznanstvene pismenosti, tj. prirodoznanstveno pismen učenik moći će kompetentno upotrijebiti stečena znanja, vještine i stavove u svojemu svakodnevnom životu i radu te odgovoriti na nove izazove

Prilikom analiziranja podataka kemičari se koriste računalima i digitalnim alatima koji im omogućava brzu i pouzdanu obradu podataka

Pokuse izvodimo prema pisanim uputama. One sadržavaju informacije o posuđu i kemikalijama koje ćemo upotrijebiti te redoslijedu aktivnosti koje trebamo napraviti.

Leopold Ružička dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1939.g. za istraživanja polimetilena i viših terpena.

Koristeći se kemijskim posuđem prilikom izvođenja pokusa kemičari mjere masu, volumen, temperaturu itd. Primjerice, menzura služi za mjerenje volumena, vaga služi za mjerenje mase, a termometar za mjerenje temperature.

Pokusi koje izvodi učiteljica/učitelj ili demonstrator, a učenici promatraju naziva se demonstracijski pokus.

Istraživački rad podrazumijeva simulaciju znanstvenog istraživanja jer se učenici na konkretnim primjerima uvode u jednostavnu znanstvenu metodologiju, organizaciju istraživanja i savladavaju pojedine tehnike i metode istraživanja.

Svako je istraživanje potaknuto istraživačkim pitanjem. Istraživanje se poduzima da bi se dobio odgovor na nešto što smo željeli saznati ili provjeriti. Problemi koji se istražuju mogu biti vrlo kompleksni pa dobro istraživačko pitanje usmjerava na pojedini aspekt problema ili na prvi korak u njegovom rješavanju.

Prilikom izvođenja pokusa nužno je upotrijebiti sva osjetila (miris, boja, sluh, opip), uočiti promjene, u laboratorijski dnevnik ili bilježnicu zabilježiti sva opažanja te donijeti odgovarajuće zaključke

Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja. Zasniva se na: prikupljanju opipljivih, empiričkih i mjerljivih dokaza koji su podložni nekoj logici, prikupljanju podataka kroz promatranje i eksperimentiranje formuliranju i testiranju hipoteza

Pretpostavku još nazivamo i hipotezom. Hipoteze su inicijalne pretpostavke postavljene na samome početku istraživačkog procesa koje se kroz istraživanje podvrgavaju provjeri, Važno je pretpostavku jasno formulirati, kako bi u odnosu na nju interpretirali rezultate

Za uspješno izvođenje pokusa potrebno je razvijati vještinu rukovanja posuđem, priborom i kemikalijama, a to se postiže samo vježbanjem tj. praktičnim radom.

Kemija je eksperimentalna znanost jer spoznaje i zakonitosti temelji na rezultatima eksperimenata ili pokusa

Dobivene rezultate potrebno je protumačiti i jasno prikazati. Rezultate možemo prikazati tablično, grafički, slikovno, videozapisom i dr.