Kemija je eksperimentalna znanost

Kemija je eksperimentalna znanost jer spoznaje i zakonitosti temelji na rezultatima eksperimenata ili pokusa

Pokuse izvodimo prema pisanim uputama. One sadržavaju informacije o posuđu i kemikalijama koje ćemo upotrijebiti te redoslijedu aktivnosti koje trebamo napraviti.

Pretpostavku još nazivamo i hipotezom. Hipoteze su inicijalne pretpostavke postavljene na samome početku istraživačkog procesa koje se kroz istraživanje podvrgavaju provjeri, Važno je pretpostavku jasno formulirati, kako bi u odnosu na nju interpretirali rezultate

Vladimir Prelog dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije.

Glavni je cilj učenja i poučavanja prirodoslovlja razvijanje prirodoznanstvene pismenosti, tj. prirodoznanstveno pismen učenik moći će kompetentno upotrijebiti stečena znanja, vještine i stavove u svojemu svakodnevnom životu i radu te odgovoriti na nove izazove

Pokus ili eksperiment je izazivanje promjena u točno određenim uvjetima radi njihova praćenja i proučavanja. Rezultati pokusa potvrđuju ili odbacuju predviđanja ili nagađanja.

Pokusi koje izvodi učiteljica/učitelj ili demonstrator, a učenici promatraju naziva se demonstracijski pokus.

Prilikom izvođenja pokusa nužno je upotrijebiti sva osjetila (miris, boja, sluh, opip), uočiti promjene, u laboratorijski dnevnik ili bilježnicu zabilježiti sva opažanja te donijeti odgovarajuće zaključke

Leopold Ružička dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1939.g. za istraživanja polimetilena i viših terpena.

Prilikom analiziranja podataka kemičari se koriste računalima i digitalnim alatima koji im omogućava brzu i pouzdanu obradu podataka

Istraživački rad podrazumijeva simulaciju znanstvenog istraživanja jer se učenici na konkretnim primjerima uvode u jednostavnu znanstvenu metodologiju, organizaciju istraživanja i savladavaju pojedine tehnike i metode istraživanja.

Dobivene rezultate potrebno je protumačiti i jasno prikazati. Rezultate možemo prikazati tablično, grafički, slikovno, videozapisom i dr.

Za uspješno izvođenje pokusa potrebno je razvijati vještinu rukovanja posuđem, priborom i kemikalijama, a to se postiže samo vježbanjem tj. praktičnim radom.

Koristeći se kemijskim posuđem prilikom izvođenja pokusa kemičari mjere masu, volumen, temperaturu itd. Primjerice, menzura služi za mjerenje volumena, vaga služi za mjerenje mase, a termometar za mjerenje temperature.

Do novih spoznaja kemičari dolaze radom u kemijskim laboratorijima-posebnim prostorima opremljenim najsuvremenijim uređajima, posuđem, priborom i kemikalijama.