Razvojem fizike krajem 19. i početkom 20. stoljeća otkriveno je da su atomi građeni od još sitnijih čestica. To su protoni, neutroni i elektroni. Nazivamo ih subatomskim česticama

Maseni broj ili nukleonski broj označujemo sa slovom A, a jednak je zbroju broja protona i neutrona u atomskoj jezgri.

Atomski broj Z jednak je broju protona i broju elektrona. Ako ugljik ima atomski broj 6 znači da ima 6 protona i 6 elektrona. Maseni broj ugljika je 12. Znamo da je maseni broja A=N(p)+N(n) te da je N(n)=A-N(p).\r
\r
N(n)=12-6=6. Atom ugljika ima 6 protona, 6 elektona i 6 neutrona

Atom pojedinog elementa ima jednak broj pozitivno nabijenih protona i negativno nabijenih elektrona pa je u cjelini neutralan. Iz toga zaključujemo da je atom neutralan i stabilan sustav pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenih elektrona koji grade elektronski omotač.

Maseni broj ili nukleonski broj označujemo sa slovom A, a jednak je zbroju broja protona i neutrona u atomskoj jezgri.

John Dalton bio je engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar. Zbog doprinosa razvoju atomske teorije smatra se jednim od utemeljitelja suvremenoga prirodoslovlja. U knjizi Novi sustav kemijske filozofije pretpostavio je da se kemijski elementi sastoje od malih neuništivih čestica, atoma. Time je utemeljio atomsku teoriju građe tvari, ustvrdivši da se svaki kemijski element sastoji od atoma iste vrste, dok se kemijski spojevi sastoje od različitih atoma.

Atomi se sastoje od jezgre i elektronskog omotača. Jezgra se sastoji od električki pozitivno nabijenih protona i neutralnih neutrona. Elektronski omotač tvore električki negativno nabijeni elektroni

Atom se sastoji od jezgre koja je okružena elektronima. Nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru. Dvije čestice spadaju pod nukleone: neutron i proton.

Naziv atoma dolazi od grčke riječi atomos, što znači nedjeljiv. To se dogodilo i prije nego što je otkriveno da se sastoji od mnogo manjih čestica: elektrona, protona, neutrona. Nisu počeli mijenjati svoje ime, nakon što su na Međunarodnom kongresu kemičara u Karlsruheu 1860. godine prihvatili da je atom najmanji nedjeljivi nosač kemijskih svojstava elementa

Atom se sastoji od jezgre koja je okružena elektronima. Jezgru atoma još nazivamo nukleus.

Svaki atom ima svoju unutarnju građu. U središtu je atoma atomska jezgra (nukleus) građena od protona i neutrona. Zbog naboja protona atomska je jezgra pozitivno nabijena.Prostor oko atomske jezgre zove se elektronski omotač ili elektronski oblak. U njemu se na određenoj udaljenosti od jezgre nalaze elektroni. Zbog naboja elektrona elektronski je omotač negativno nabijen

Maseni broj ili nukleonski broj označujemo sa slovom A, a jednak je zbroju broja protona i neutrona u atomskoj jezgri.

Godine 1897. britanski fizičar Joseph John Thomson (1856-1940) otkrio je elektron nakon niza eksperimenata usmjerenih na proučavanje prirode električnog pražnjenja u vakuumu. Thompson je sugerirao da je jedna od osnovnih jedinica 1000 puta manja od atoma, ova subatomska čestica postao je poznat kao elektron. Znanstvenik je to otkrio zahvaljujući istraživanju svojstava katodnih zraka

Nukleonski ili maseni broj  označavamo sa slovom A te je jednak zbroju elektrona i neutrona u jezgri atoma. A=N(p)+N(n)\r
\r
Znamo da neutralni atom  ima jednak broj eletrona i protona pa ako atom natrija ima 11 elektrona onda mora imati i 11 protona. A=11 protona + 12 neutrona (zadano u opisu zadataka)=23

Razvojem fizike krajem 19. i početkom 20. stoljeća otkriveno je da su atomi građeni od još sitnijih čestica. To su protoni, neutroni i elektroni. Nazivamo ih subatomskim česticama

Atom pojedinog elementa ima jednak broj pozitivno nabijenih protona i negativno nabijenih elektrona pa je u cjelini neutralan. Iz toga zaključujemo da je atom neutralan i stabilan sustav pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenih elektrona koji grade elektronski omotač.

Naziv atoma dolazi od grčke riječi atomos, što znači nedjeljiv. To se dogodilo i prije nego što je otkriveno da se sastoji od mnogo manjih čestica: elektrona, protona, neutrona. Nisu počeli mijenjati svoje ime, nakon što su na Međunarodnom kongresu kemičara u Karlsruheu 1860. godine prihvatili da je atom najmanji nedjeljivi nosač kemijskih svojstava elementa

Svaki atom ima svoju unutarnju građu. U središtu je atoma atomska jezgra (nukleus) građena od protona i neutrona. Zbog naboja protona atomska je jezgra pozitivno nabijena.Prostor oko atomske jezgre zove se elektronski omotač ili elektronski oblak. U njemu se na određenoj udaljenosti od jezgre nalaze elektroni. Zbog naboja elektrona elektronski je omotač negativno nabijen

Protonski broj još nazivamo atomski broj ili redni broj. Oznaka je veliko slovo Z, a označuje broj protona u atomskoj jezgri

Broj protona u jezgri atoma naziva se protonskim brojem i označuje slovom, Z. Budući da je atom neutralna čestica, broj protona i elektrona u atomu je jednak. Stoga, uz broj protona u atomu, protonski broj označava i broj elektrona.

Ideja o postojanju atoma potječe od starih Grka (oprilike 460 do 370.pr.Kr) od kojih su naistaknutiji bili Demokrit i Leukip. Očuvani su samo malobrojni fragmenti Demokritovih spisa, ali njemu se pripisuje prva formulacija pojma atoma (grč. ἄτομον, što znači nedjeljiv), koju izgleda da je razradio na temelju prethodnih razmišljanja Leukipa.

Jezgra zauzima vrlo malen prostor atoma. Njezin je promjer oko 10 000 puta manji od promjera atoma i u njoj je smještena gotova cijela njegova masa. Masa atoma približna jednaka masi jezgre tj masi protona i neutrona koji su u jezgri. Masa elektrona oko 2000 puta je manja od mae protona.

Atomi se sastoje od jezgre i elektronskog omotača. Jezgra se sastoji od električki pozitivno nabijenih protona i neutralnih neutrona. Elektronski omotač tvore električki negativno nabijeni elektroni

I protoni i elektroni imaju naboj s time da proton ima pozitivni naboj, a elektron negativni naboj. Masa protona i neutrona približno je jednaka, a masa elektrona oko 2000 puta manja je od mase protona.