Vrste tvari

Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima. Svi su metali pri sobnoj temperaturi čvrste tvari, osim žive, koja je u tekućem stanju (talište –38,83 °C)

Spajanjem elementarnih tvari mogu se dobiti kemijski spojevi. Oni imaju drukčija svojstva od tvari od kojih su nastali

Prema karakterističnim fizikalnim i kemijskim svojstvima elementarne tvari razvrstavamo u tri skupine: metali, nemetali i polumetali. Kemijske spojeve dijelimo na organske i anorganske

Nemetali su loši vodiči elektriciteta (osim grafita koji se zbog toga koristi u proizvodnji elektroda)

Čiste tvari su one tvari u kojima se nikakvim postupkom ne može dokazati prisutnost druge tvari. One imaju stalan, točno određen sastav i svojstva. Čiste tvari dijele se na elementarne tvari i kemijske spojeve.

Elementarna tvar je jedan od oblika postojanja nekog kemijskog elementa u prirodi. Kemijski element ugljik ima više oblika elementarne tvari, od četiri alotropske modifikacije najpoznatije su dvije: dijamant i grafit. Dijamant i grafit su elementarne tvari istog kemijskog elementa i one se mogu pretvarati jedna u drugu.

Toplinska vodljivost ukazuje na sposobnost materijala da prenosi toplinu iz jedne točke u drugu bez kretanja materijala kao cjeline, što je više toplinska vodljivost bolje provodi toplinu.

željezo i sumpor su elementarne tvari i njihovim spajanjem nastaje kemijski spoj: Željezov (II) sulfid. Spajanjem elementarnih tvari mogu nastati kemijski spojevi. Oni imaju drukčija svojstva od tvari od kojih su nastali

Brom je u prirodi tamnocrvene boje i uz živu je jedini element koji je pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Dok je živa po svojstvima metal, brom je nemetal. Brom proizvodi otrovne pare koje imaju prodoran miris

Većina se metala može kovati,izvlačiti u žice i valjati u folije

Lako pokretljivi elektroni u metalu mogu se usmjereno gibati, pa su prenositelji električne struje.Najveću električnu i toplinsku provodnost imaju srebro i bakar