Voda otapa mnoge tvari

Otopine se sastoje od otapala i topljive tvari. Tekućina u kojoj se otapaju topljive tvari naziva se otapalo, a tvari koje se otapaju u otapalu nazivaju se topljivim tvarima. U otopinama koje se sastoje od dviju tekućina otapalo je ona tekućina koje ima više.

Topljivost može za različite tvari biti vrlo različita (netopljive, slabo topljive, jako topljive tvari), a redovito se mijenja s temperaturom: s porastom temperature najčešće se povećava, ali se može i smanjivati ili se u jednom temperaturnom intervalu povećavati, a u drugome smanjivati

Otapala su najčešće tekućine, a ponekad plinovite ili krute tvari. Imaju sposobnost da otope druge tvari u homogeni jedno­ fazni sustav. Za vodu se kaže da je najčešće otapalo u svakodnevnom životu, jer ima sposobnost otapanja bilo koje (plinske, krute ili tekuće) tvari i tako se naziva i univerzalno otapalo.

Voda je najčešće otapalo, a otopine u kojima je voda otapalo nazivaju se vodenim otopinama.

Najveća količina čvrste tvari koja se pod danim uvjetima (ponajprije pri određenoj temperaturi) može otopiti u određenoj količini otapala naziva se topljivost te tvari pod tim uvjetima.Topljivost tvari u vodi je znakovito svojstvo te tvari, izražava se u gramima otopljene tvari na 100 g vode pri promatranoj temperaturi.

Vodene otopine one su otopine kod kojih kao otapalo služi voda. Vodena se otopina u jednadžbi kemijske reakcije označava kao aq.

Prema količini otopljene tvari koja je u njima otopljena, otopine mogu biti nezasićene, zasićene i prezasićene.Otopina u kojoj se pri određenoj temperaturi može otopiti još topljive tvari naziva se nezasićenom otopinom.

Prema količini otopljene tvari koja je u njima otopljena, otopine mogu biti nezasićene, zasićene i prezasićene. Prezasićena otopina je otopina koja sadrži više otopljene tvari nego što se u otapalu može otopiti. Otopina se može dovesti u stanje prezasićenja promjenom normalnih uvjeta otopine. Tada će otopina imati više otopljenih tvari nego što je uobičajeno pri određenoj temperaturi. Obično, kada se otopina zasiti, višak otopljene tvari se taloži.

Topljivost tvari definira se masom otopljene tvari u 100 grama otapala pri određenoj temperaturi. Topljivost može za različite tvari biti vrlo različita (netopljive, slabo topljive, jako topljive tvari), a redovito se mijenja s temperaturom: s porastom temperature najčešće se povećava, ali se može i smanjivati ili se u jednom temperaturnom intervalu povećavati, a u drugome smanjivati.

Tinkture su alkoholne otopine tvari. Najpoznatija tinktura u medicini koja se koristi kao antiseptik jest tinktura joda. U kućnoj izradi popularne su tinkture ljekovitih biljaka. Pri tome se alkohol koristi kao otapalo i konzervans.