U kojim se oblicima voda pojavljuje u prirodi?

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja ovisno o njihovoj građi i vanjskim uvjetima (tlak, temperatura): čvrsto, tekuće, plinovito. Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima agregacijskim stanjima.

Voda se pri atmosferskom tlaku do temperature 0°C nalazi u čvrstom agregacijskom stanju koje nazivamo led. Između 0°C i 100°C pri atmosferskom tlaku voda je u tekućem stanju. Iznad 100°C također pri atmosferskom tlaku, voda prelazi u plinovito agregacijsko stanje, odnosno vodenu paru.

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna oznaka za plinovito agregacijsko stanje je malo slovo g a dolazi od engleske riječi gas.

Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod atmosferskog tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snižava, a pod manjim povisuje. Talište vode (leda) je na 0°C

Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće naziva se taljenje

Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod atmosferskog tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snižava, a pod manjim povisuje. Talište vode (leda) je na 0 °C

Temperatura pri kojoj voda prelazi iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće, odnosno temperatura pri kojoj se led pretvara u vodu naziva se temperatura tališta. temperatura tališta vode pri atmosferskom tlaku iznosi 0 C

Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Sublimacija je je izravan prijelaz čvrste tvari u plin, bez prethodnoga prijelaza u tekućinu. Po sublimaciji su poznati i ugljikov dioksid (suhi led), jod, sumpor, naftalen, kamfor, kofein i drugi.

Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima. Prijelaz iz plinovitog agregacijskog stanja u tekuće naziva se kondenzacija.

Vrelište ovisi o tlaku koji djeluje na promatrani sustav. Što je tlak niži, to je manja temperatura potrebna da se dođe do vrelišta. Zbog toga planinari na visinama od nekoliko tisuća metara primjećuju da voda ne vri pri 100 °C, nego već pri nižim temperaturama, jer je tlak niži na većim visinama

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće, plinovito. Međunarodna oznaka za čvrsto agregacijsko stanje je malo slovo s a dolazi od latinske riječi solidus ili engleske riječi solid.

Čvrsto agregatno stanje karakterizirano je stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Zato tvar u čvrstom agregatnom stanju (za razliku od tekućega i plinovitoga) pruža otpor svakomu pokušaju promjene oblika i volumena

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće, plinovito. Tvari u tekućem agregacijskom stanju poprimaju oblik posude u kojoj se nalazi. Međunarodna oznaka za tekuće agregacijsko je malo slovo l a dolazi od latinske riječi liquidus ili engleske riječi liquid