Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Svaki atom ima svoju unutarnju građu. U središtu je atoma atomska jezgra (nukleus) građena od protona i neutrona. Zbog naboja protona atomska je jezgra pozitivno nabijena.Prostor oko atomske jezgre zove se elektronski omotač ili elektronski oblak. U njemu se na određenoj udaljenosti od jezgre nalaze elektroni. Zbog naboja elektrona elektronski je omotač negativno nabijen

Periodni se sustav elemenata sastoji od 7 perioda (vodoravni redovi) i 18 skupina (uspravni stupci). Radi lakšeg snalaženja ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev. On je 1869. objavio prvu tablicu u kojoj su bila razvrstana tada poznata 62 elementa. Svaki je stupac obuhvaćao skupinu elemenata sličnih svojstava. Duž vodoravnih redova svojstva elemenata periodično su se ponavljala pa je redove nazvao periodama.

Svaki je element u periodnom sustavu označen simbolom uz koji je navedena prosječna relativna atomska masa i protonski broj

Kemijski simbol za željezo je Fe a za dušik N. Kada spojimo ta dva simbola dobit ćemo riječ fen

Atomi se sastoje od jezgre i elektronskog omotača. Jezgra se sastoji od električki pozitivno nabijenih protona i neutralnih neutrona. Elektronski omotač tvore električki negativno nabijeni elektroni

Veći broj istovrsnih atoma označujemo koeficijentom. Taj broj pišemo ispred simbola kemijskog elementa

Bakar je kemijski element atomskog (rednog) broja 29 i atomske mase 63,546(3). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Cu.

Razvojem fizike krajem 19. i početkom 20. stoljeća otkriveno je da su atomi građeni od još sitnijih čestica. To su protoni, neutroni i elektroni. Nazivamo ih subatomskim česticama

Svaki atom ima svoju unutarnju građu. U središtu je atoma atomska jezgra (nukleus) građena od protona i neutrona. Zbog naboja protona atomska je jezgra pozitivno nabijena.Prostor oko atomske jezgre zove se elektronski omotač ili elektronski oblak. U njemu se na određenoj udaljenosti od jezgre nalaze elektroni. Zbog naboja elektrona elektronski je omotač negativno nabijen

Prirodni kemijski elementi su oni koji se nalaze u prirodi, nisu proizvedeni od ljudi ili u laboratorijima. Od 118 otkrivenih elemenata, u prirodi se pojavljuju 90 elemenata u znatnim količinama.

Kemijski simbol za fosfor je P, za zlato Au, a za dušik N. Kada bi spojili navedene simbole dobili bi riječ Paun

Kemijsku simboliku koju danas rabimo, predložio je švedski znanstvenik J. J. Berzelius 1814. godine. Za simbol kemijskog elementa uzeo je početno slovo njegova latinskog imena. Za simbole elemenata čija imena počinju istim slovom, početnom je slovu dodao još jedno slovo iz njihova latinskog imena

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Pravi su otkrivači periodnoga sustava D. I. Mendeljejev i L. Meyer. koji su neovisno jedan o drugom, sastavili tablicu periodnoga sustava, iako ju je Mendeljejev objavio godinu dana prije (1869) Redajući elemente prema rastućim relativnim atomskim masama (tada atomskim težinama), dobili su poredak u kojem su se u periodičnim razmacima nalazili elementi sličnih kemijskih svojstava. Danas su kemijski elementi u periodnom sustavu poredani prema rastućem protonskom broju. U nizu kemijskih elementa svaki sljedeći u jezgri ima jedan proton više, a u elektronskom omotaču jedan elektron više.

Atomi se sastoje od jezgre i elektronskog omotača. Jezgra se sastoji od električki pozitivno nabijenih protona i neutralnih neutrona. Elektronski omotač tvore električki negativno nabijeni elektroni

U standardnom periodnom sustavu postoji 18 skupina sa sličnim fizičkih ili kemijskim svojstava unutar iste skupine.

Atom pojedinog elementa ima jednak broj pozitivno nabijenih protona i negativno nabijenih elektrona pa je u cjelini neutralan. Iz toga zaključujemo da je atom neutralan i stabilan sustav pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenih elektrona koji grade elektronski omotač.

Simbol kemijskog elementa/Kemijski spoj ima kvalitativno i kvantitativno značenje. Kvalitativno označuju vrstu kemijskog elementa/kemijskog spoja, a kvantitativno broj atoma/molekula tog spoja. Veći broj istovrsnih atoma kemijskog elementa/molekula kemijskog spoja označuje se koeficijentom koji se piše ispred kemijskog elementa/molekulske formule.Broj 2 u 2O je koeficijent. O je simbol za atom kisika (pripaziti O2 je simbol za molekulu kisika). Kvantitativno značenje za O2 je dva atoma kisika.

Kemijski elementi 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: helij (He), neon (Ne), argon (Ar), kripton (Kr), ksenon (Xe) i radon (Rn).

Elementi koji grade nemetale se u periodnom sustavu elemenata (PSE) nalaze na desnoj strani izuzev vodika koji se nalazi na lijevoj strani iako je zapravo nemetal.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala.Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima

Simbol kemijskog elementa/Kemijski spoj ima kvalitativno i kvantitativno značenje. Kvalitativno označuju vrstu kemijskog elementa/kemijskog spoja, a kvantitativno broj atoma/molekula tog spoja. Veći broj istovrsnih atoma kemijskog elementa/molekula kemijskog spoja označuje se koeficijentom koji se piše ispred kemijskog elementa/molekulske formule. Kvalitativno značenje 2O je kemijski element kisik

Atomski broj Z jednak je broju protona i broju elektrona. Ako ugljik ima atomski broj 6 znači da ima 6 protona i 6 elektrona. Maseni broj ugljika je 12. Znamo da je maseni broja A=N(p)+N(n) te da je N(n)=A-N(p).\r
\r
N(n)=12-6=6. Atom ugljika ima 6 protona, 6 elektona i 6 neutrona

Navedeno značenje je kvantitativno a kemijska oznaka za simbol je veliko slovo C. Veći broj istovrsnih atoma kemijskog elementa/molekula kemijskog spoja označuje se koeficijentom koji se piše ispred kemijskog elementa/molekulske formule. Iz navedenog slijedi da koeficijent 2 pišemo ispred kemijskog simbola ugljika pa je točan odgovor 2C.

Ideja o postojanju atoma potječe od starih Grka (otprilike 460 do 370.pr.Kr) od kojih su najistaknutiji bili Demokrit i Leukip. Očuvani su samo malobrojni fragmenti Demokritovih spisa, ali njemu se pripisuje prva formulacija pojma atoma (grč. ἄτομον, što znači nedjeljiv), koju izgleda da je razradio na temelju prethodnih razmišljanja Leukipa.

Kemijska svojstva elemenata iste skupine su slična, a ne jednaka. Osim označavanja brojevima, neke skupine imaju i posebne nazive. Tako su alkalijski metali elementi 1. skupine, zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine, elementi 13., 14. i 15. skupine dobili su ime po prvom elementu u skupini i nazivamo ih borova, ugljikova i dušikova skupina elemenata, Halkogeni elementi su elementi 16. skupine, halogeni elementi su elementi 17. skupine, a plemeniti plinovi su elementi 18. skupine

Nukleonski ili maseni broj  označavamo sa slovom A te je jednak zbroju elektrona i neutrona u jezgri atoma. A=N(p)+N(n)\r
\r
Znamo da neutralni atom  ima jednak broj eletrona i protona pa ako atom natrija ima 11 elektrona onda mora imati i 11 protona. A=11 protona + 12 neutrona (zadano u opisu zadataka)=23

Atom pojedinog elementa ima jednak broj pozitivno nabijenih protona i negativno nabijenih elektrona pa je u cjelini neutralan. Iz toga zaključujemo da je atom neutralan i stabilan sustav pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenih elektrona koji grade elektronski omotač.

Razvojem fizike krajem 19. i početkom 20. stoljeća otkriveno je da su atomi građeni od još sitnijih čestica. To su protoni, neutroni i elektroni. Nazivamo ih subatomskim česticama

Atomi istog elementa imaju jednak broj protona. Broj protona u jezgri jednak je broju elektrona u elektronskom omotaču. Atomi istog kemijskog elementa mogu imati različiti broj neutrona (nazivamo ih izotopi) pa onda ovi atomi imaju i različit maseni broj.

Kemijski simbol za fosfor je P a za srebro Ag. Kada spojimo ta dva simbola dobit ćemo riječ PAg

Naziv atoma dolazi od grčke riječi atomos, što znači nedjeljiv. To se dogodilo i prije nego što je otkriveno da se sastoji od mnogo manjih čestica: elektrona, protona, neutrona. Nisu počeli mijenjati svoje ime, nakon što su na Međunarodnom kongresu kemičara u Karlsruheu 1860. godine prihvatili da je atom najmanji nedjeljivi nosač kemijskih svojstava elementa