Što su atomi?

Atom pojedinog elementa ima jednak broj pozitivno nabijenih protona i negativno nabijenih elektrona pa je u cjelini neutralan. Iz toga zaključujemo da je atom neutralan i stabilan sustav pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenih elektrona koji grade elektronski omotač.

Periodni se sustav elemenata sastoji od 7 perioda (vodoravni redovi) i 18 skupina (uspravni stupci). Radi lakšeg snalaženja ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev. On je 1869. objavio prvu tablicu u kojoj su bila razvrstana tada poznata 62 elementa. Svaki je stupac obuhvaćao skupinu elemenata sličnih svojstava. Duž vodoravnih redova svojstva elemenata periodično su se ponavljala pa je redove nazvao periodama.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala.Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima

Prirodni kemijski elementi su oni koji se nalaze u prirodi, nisu proizvedeni od ljudi ili u laboratorijima. Od 118 otkrivenih elemenata, u prirodi se pojavljuju 90 elemenata u znatnim količinama.

Atom pojedinog elementa ima jednak broj pozitivno nabijenih protona i negativno nabijenih elektrona pa je u cjelini neutralan. Iz toga zaključujemo da je atom neutralan i stabilan sustav pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenih elektrona koji grade elektronski omotač.

Atomi se sastoje od jezgre i elektronskog omotača. Jezgra se sastoji od električki pozitivno nabijenih protona i neutralnih neutrona. Elektronski omotač tvore električki negativno nabijeni elektroni

Simbol kemijskog elementa/Kemijski spoj ima kvalitativno i kvantitativno značenje. Kvalitativno označuju vrstu kemijskog elementa/kemijskog spoja, a kvantitativno broj atoma/molekula tog spoja. Veći broj istovrsnih atoma kemijskog elementa/molekula kemijskog spoja označuje se koeficijentom koji se piše ispred kemijskog elementa/molekulske formule. Kvalitativno značenje 2O je kemijski element kisik

Naziv atoma dolazi od grčke riječi atomos, što znači nedjeljiv. To se dogodilo i prije nego što je otkriveno da se sastoji od mnogo manjih čestica: elektrona, protona, neutrona. Nisu počeli mijenjati svoje ime, nakon što su na Međunarodnom kongresu kemičara u Karlsruheu 1860. godine prihvatili da je atom najmanji nedjeljivi nosač kemijskih svojstava elementa

Veći broj istovrsnih atoma označujemo koeficijentom. Taj broj pišemo ispred simbola kemijskog elementa

Kemijski simbol za fosfor je P, za zlato Au, a za dušik N. Kada bi spojili navedene simbole dobili bi riječ Paun

Kemijski elementi 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: helij (He), neon (Ne), argon (Ar), kripton (Kr), ksenon (Xe) i radon (Rn).

Pravi su otkrivači periodnoga sustava D. I. Mendeljejev i L. Meyer. koji su neovisno jedan o drugom, sastavili tablicu periodnoga sustava, iako ju je Mendeljejev objavio godinu dana prije (1869) Redajući elemente prema rastućim relativnim atomskim masama (tada atomskim težinama), dobili su poredak u kojem su se u periodičnim razmacima nalazili elementi sličnih kemijskih svojstava. Danas su kemijski elementi u periodnom sustavu poredani prema rastućem protonskom broju. U nizu kemijskih elementa svaki sljedeći u jezgri ima jedan proton više, a u elektronskom omotaču jedan elektron više.

Kemijski simbol za fosfor je P a za srebro Ag. Kada spojimo ta dva simbola dobit ćemo riječ PAg

Svaki atom ima svoju unutarnju građu. U središtu je atoma atomska jezgra (nukleus) građena od protona i neutrona. Zbog naboja protona atomska je jezgra pozitivno nabijena.Prostor oko atomske jezgre zove se elektronski omotač ili elektronski oblak. U njemu se na određenoj udaljenosti od jezgre nalaze elektroni. Zbog naboja elektrona elektronski je omotač negativno nabijen

Ideja o postojanju atoma potječe od starih Grka (otprilike 460 do 370.pr.Kr) od kojih su najistaknutiji bili Demokrit i Leukip. Očuvani su samo malobrojni fragmenti Demokritovih spisa, ali njemu se pripisuje prva formulacija pojma atoma (grč. ἄτομον, što znači nedjeljiv), koju izgleda da je razradio na temelju prethodnih razmišljanja Leukipa.

Atomi istog elementa imaju jednak broj protona. Broj protona u jezgri jednak je broju elektrona u elektronskom omotaču. Atomi istog kemijskog elementa mogu imati različiti broj neutrona (nazivamo ih izotopi) pa onda ovi atomi imaju i različit maseni broj.

Kemijska svojstva elemenata iste skupine su slična, a ne jednaka. Osim označavanja brojevima, neke skupine imaju i posebne nazive. Tako su alkalijski metali elementi 1. skupine, zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine, elementi 13., 14. i 15. skupine dobili su ime po prvom elementu u skupini i nazivamo ih borova, ugljikova i dušikova skupina elemenata, Halkogeni elementi su elementi 16. skupine, halogeni elementi su elementi 17. skupine, a plemeniti plinovi su elementi 18. skupine

Atomi se sastoje od jezgre i elektronskog omotača. Jezgra se sastoji od električki pozitivno nabijenih protona i neutralnih neutrona. Elektronski omotač tvore električki negativno nabijeni elektroni

Simbol kemijskog elementa/Kemijski spoj ima kvalitativno i kvantitativno značenje. Kvalitativno označuju vrstu kemijskog elementa/kemijskog spoja, a kvantitativno broj atoma/molekula tog spoja. Veći broj istovrsnih atoma kemijskog elementa/molekula kemijskog spoja označuje se koeficijentom koji se piše ispred kemijskog elementa/molekulske formule.Broj 2 u 2O je koeficijent. O je simbol za atom kisika (pripaziti O2 je simbol za molekulu kisika). Kvantitativno značenje za O2 je dva atoma kisika.

Kemijsku simboliku koju danas rabimo, predložio je švedski znanstvenik J. J. Berzelius 1814. godine. Za simbol kemijskog elementa uzeo je početno slovo njegova latinskog imena. Za simbole elemenata čija imena počinju istim slovom, početnom je slovu dodao još jedno slovo iz njihova latinskog imena

Atomski broj Z jednak je broju protona i broju elektrona. Ako ugljik ima atomski broj 6 znači da ima 6 protona i 6 elektrona. Maseni broj ugljika je 12. Znamo da je maseni broja A=N(p)+N(n) te da je N(n)=A-N(p).\r\rN(n)=12-6=6. Atom ugljika ima 6 protona, 6 elektona i 6 neutrona

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Elementi koji grade nemetale se u periodnom sustavu elemenata (PSE) nalaze na desnoj strani izuzev vodika koji se nalazi na lijevoj strani iako je zapravo nemetal.

U standardnom periodnom sustavu postoji 18 skupina sa sličnim fizičkih ili kemijskim svojstava unutar iste skupine.

Bakar je kemijski element atomskog (rednog) broja 29 i atomske mase 63,546(3). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Cu.

Kemijski simbol za željezo je Fe a za dušik N. Kada spojimo ta dva simbola dobit ćemo riječ fen

Svaki atom ima svoju unutarnju građu. U središtu je atoma atomska jezgra (nukleus) građena od protona i neutrona. Zbog naboja protona atomska je jezgra pozitivno nabijena.Prostor oko atomske jezgre zove se elektronski omotač ili elektronski oblak. U njemu se na određenoj udaljenosti od jezgre nalaze elektroni. Zbog naboja elektrona elektronski je omotač negativno nabijen

Nukleonski ili maseni broj  označavamo sa slovom A te je jednak zbroju elektrona i neutrona u jezgri atoma. A=N(p)+N(n)\r\rZnamo da neutralni atom  ima jednak broj eletrona i protona pa ako atom natrija ima 11 elektrona onda mora imati i 11 protona. A=11 protona + 12 neutrona (zadano u opisu zadataka)=23

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Navedeno značenje je kvantitativno a kemijska oznaka za simbol je veliko slovo C. Veći broj istovrsnih atoma kemijskog elementa/molekula kemijskog spoja označuje se koeficijentom koji se piše ispred kemijskog elementa/molekulske formule. Iz navedenog slijedi da koeficijent 2 pišemo ispred kemijskog simbola ugljika pa je točan odgovor 2C.