Učitavam...
Kako dijelimo tvari?
Tvari dijelimo na organske (živa priroda):ulje, šećer, mlijeko, nafta, vuna i anorganske (neživa priroda):minerali, soli, voda, zrak,mramor, pijesak, glina.
Kako dijelimo tvari?
Prirodne tvari nalaze se u sastavu žive i nežive prirode (drvo, voda, zrak, sol, mramor, zlato, sumpor,dijamant). Umjetne ili sintetske tvari su tvari koje je stvorio čovjek (lijekovi, plastika, kozmetika, sredstva za pranje, kemikalije)
Samo jedno od navedenog nije tvar:
Od navedenog sve su tvari osim banane koja je tijelo. Tijela su građena od tvari pa je banana kao tijelo građena od više tvari: vitamini, proteini, voda, ugljikohidrati itd...
Samo jedno od navedenog nije tijelo:
Od navedenog sve su tijela koja nas okružuju osim plastike koja je tvar. Na primjer tijelo je čaša a ona je građena od tvari plastike.
Što od navedenog je karakteristika tvari?
Tvari su neuništive, ali se mijenjaju poprimajući nove oblike i svojstva (npr. kad pišemo grafitnom olovkom, grafit ne nestaje nego samo promjeni oblik u prah-trag na papiru).
Kako još nazivamo naftu?
Nafta je danas u svijetu jedan od najznačajnijih strateških proizvoda pa se i naziva \"crno zlato\". Naftu s razlogom zovu \"crno zlato\" jer iz nje nastaje mnogo proizvoda, a jedan od njih je gorivo.
Što od navedenog nije proizvod nastao preradom nafte?
Od navedenog preradom nafte dobivaju se plastika i lijekovi. Pamuk nastaje iz biljnih vlakna.
Od čega su građene tvari?
Grčki filozof Demokrit tvrdio je da se pri dijeljenju tvari mogu dobiti vrlo sitne čestice koje se više ne mogu dijeliti. Nazvao ih je atomima (atomos, grč. nedjeljiv).
Što je od navedenog prirodna tvar?
Prirodne tvari nalaze se u sastavu žive i nežive prirode (drvo, voda, zrak, sol, mramor, zlato, sumpor,dijamant). Umjetne ili sintetske tvari su tvari koje je stvorio čovjek (lijekovi, plastika, kozmetika, sredstva za pranje, kemikalije). Jedina prirodna tvar od ponuđenih je nafta, ostale su stvorene sintetski.
Ono od čega su tijela građena nazivamo?
Tijela se sastoje od tvari. Svako tijelo ima svoju masu i obujam pa kažemo da je tvar sve što ima masu i zauzima prostor. Neke tvari nalazimo u prirodi i kao takve koristimo npr. zlato, vapnenac ili drvo. Mnoge tvari dobivaju se preradom tvari iz prirode ili kemijskim postupcima npr. lijekovi, deterdženti, plastične mase i dr.
Kako nazivamo predmete koji nas okružuju?
Predmete koje nalazimo u prirodi ili ih sami izrađujemo nazivamo tijelima. Ona im opisuju oblik, veličinu, položaj, gibanje i slično (primjerice, tijela su olovka, lopta, zdjela...).
Što je od navedenog umjetna tvar?
Prirodne tvari nalaze se u sastavu žive i nežive prirode (drvo, voda, zrak, sol, mramor, zlato, sumpor,dijamant). Umjetne ili sintetske tvari su tvari koje je stvorio čovjek (lijekovi, plastika, kozmetika, sredstva za pranje, kemikalije). Od ponuđenih jedino je detergent nastao umjetnim putem.
Kako nazivamo sitne čestice od kojih je sve izrađeno?
Grčki filozof Demokrit tvrdio je da se pri dijeljenju tvari mogu dobiti vrlo sitne čestice koje se više ne mogu dijeliti. Nazvao ih je atomima (atomos, grč. nedjeljiv).
Što od navedenog nije proizvod nastao preradom nafte?
Od navedenog preradom nafte dobivaju se guma i kozmetika. Gips je spoj kalcij sulfata i vode.
Što od navedenog je karakteristika tvari?
Kako svako tijelo ima svoju masu i obujam, kažemo i da je tvar sve što ima masu i zauzima prostor. Tvari mogu biti u svim agregacijskim stanjima i dio su i žive i nežive prirode.