Okružuju li nas tijela ili tvari?

Tijela se sastoje od tvari. Svako tijelo ima svoju masu i obujam pa kažemo da je tvar sve što ima masu i zauzima prostor. Neke tvari nalazimo u prirodi i kao takve koristimo npr. zlato, vapnenac ili drvo. Mnoge tvari dobivaju se preradom tvari iz prirode ili kemijskim postupcima npr. lijekovi, deterdženti, plastične mase i dr.

Tvari dijelimo na organske (živa priroda):ulje, šećer, mlijeko, nafta, vuna i anorganske (neživa priroda):minerali, soli, voda, zrak,mramor, pijesak, glina.

Nafta je danas u svijetu jedan od najznačajnijih strateških proizvoda pa se i naziva \"crno zlato\". Naftu s razlogom zovu \"crno zlato\" jer iz nje nastaje mnogo proizvoda, a jedan od njih je gorivo.

Grčki filozof Demokrit tvrdio je da se pri dijeljenju tvari mogu dobiti vrlo sitne čestice koje se više ne mogu dijeliti. Nazvao ih je atomima (atomos, grč. nedjeljiv).​

Grčki filozof Demokrit tvrdio je da se pri dijeljenju tvari mogu dobiti vrlo sitne čestice koje se više ne mogu dijeliti. Nazvao ih je atomima (atomos, grč. nedjeljiv).​

Predmete koje nalazimo u prirodi ili ih sami izrađujemo nazivamo tijelima. Ona im opisuju oblik, veličinu, položaj, gibanje i slično (primjerice, tijela su olovka, lopta, zdjela...).

Prirodne tvari nalaze se u sastavu žive i nežive prirode (drvo, voda, zrak, sol, mramor, zlato, sumpor,dijamant). Umjetne ili sintetske tvari su tvari koje je stvorio čovjek (lijekovi, plastika, kozmetika, sredstva za pranje, kemikalije)