Vapnena voda je reagens za dokazivanje ugljikova dioksida. To je vodena otopina kalcijeva hidroksida tj. bistra kalcijeva lužina. Dokazivanje ugljikova dioksida temelji se na netopljivom kalcijevu karbonatu koji nakon reakcije između Ca(OH)2 i CO2 taloži i zaostaje na stijenkama u obliku bijelih mrlja.

Vodik je pri sobnoj temperaturi plin bez boje i mirisa, slabo topljiv u vodi, manje gustoće od zraka, gori, ali ne podržava gorenje.
Od svih plinova, vodik ima najmanju gustoću, oko 15 puta manju od zraka.
vodik čini tri četvrtine mase svemira. U elementarnom stanju na Zemlji ima ga mnogo manje (vulkanski plinovi) nego u spojevima s drugim kemijskim elementima

U laboratoriju se vodik, u malim količinama, osim elektrolizom vode, može dobiti djelovanjem nekih metala i kiselina. Npr. vodik se najčešće dobiva reakcijom cinka i vodene otopine klorovodične kiseline. Tom reakcijom osim vodika nastaje i cinkov klorid. Reakciju možemo zapisom prikazati ovako:
Zn(s) + 2HCl(aq)-->H2(g) + ZnCl2(aq)

Zrak je smjesa plinova. Najzastupljeniji sastojci zraka su dušik i kisik. Točnim mjerenjima je utvrđeno da je u zraku volumni udio kisika u zraku 20,93 %, a dušika 78,1 %.U zraku, osim dušika i kisika, u malim količinama ima plemenitih plinova (argona, neona, helija, kriptona i ksenona), ugljikova dioksida i metana.

Dušik je pri sobnoj temperaturi plin bez boje, okusa i mirisa. Lakši je od zraka i slabo je topljiv u vodi. Ne gori i ne podržava gorenje. Osim u zraku, gdje se javlja u elementarnom stanju, dušik se u prirodi nalazi u sastavu raznih minerala i živih bića. Dušik u prirodi neprestano kruži.Bakterije na korijenima nekih biljaka pretvaraju atmosferski dušik u nitrate pa sudjeluju u kruženju dušika u prirodi. Tekući dušik se upotrebljava za čuvanje bioloških uzoraka.

U laboratoriju se vodik, u malim količinama, osim elektrolizom vode, može dobiti djelovanjem nekih metala i kiselina. Npr. vodik se najčešće dobiva reakcijom cinka i vodene otopine klorovodične kiseline. Tom reakcijom osim vodika nastaje i cinkov klorid. Reakciju možemo zapisom prikazati ovako:
Zn(s) + 2HCl(aq)-->H2(g) + ZnCl2(aq)

Vodik se koristi za razne sinteze u kemijskoj industriji npr. u proizvodnji nekih kiselina te prehrambenoj industriji za proizvodnju margarina iz biljnog ulja i dr. Reakcija vodika s kisikom upotrebljava se za postizanje visokih temperatura pri zavarivanju i rezanju metala. U svemirskoj tehnologiji vodik se koristi i kao raketno gorivo

Vodik je lako zapaljiv, a pomiješan sa zrakom tvori eksplozivni plin praskavac. Pri gorenju vodik se spaja s kisikom u vodu.Najjaču eksploziju izaziva smjesa u kojoj je volumni omjer vodika i kisika 2 : 1.

Bezvodni bakrov(II) sulfat (CuSO4) daje zelenobijele ili sivobijele kristale koji na sebe lako vežu vodu dajući stabilne hidrate s jednom,tri ili pet molekula vode. Budući da s najmanjom količinom vode prvo postane svijetlo plav, a zatim pomodri, upotrebljava se za dokazivanje malih količina vode

Kemijske reakcije koje napreduju u oba smjera (od reaktanta prema produktima i obrnuto)nazivamo povratnim ili reverzibilnim reakcijama.
Ako želimo naznačiti da je reakcija reverzibilna u kemijskoj jednadžbi pišemo dvije suprotno usmjerene strelice

Vodik je pri sobnoj temperaturi plin bez boje i mirisa, manje gustoće od zraka, gori, ali ne podržava gorenje.
Od svih plinova, vodik ima najmanju gustoću, oko 15 puta manju od zraka.
vodik čini tri četvrtine mase svemira.
Industrijski, u velikim količinama, vodik se dobiva elektrolizom vode. U laboratoriju, u malim količinama, vodik se dobiva međusobnim djelovanjem nekih metala i kiselina.