Klimatska obilježja Europe

Obilježja vlažne snježno-šumske klime su topla ili svježa ljeta i hladne zime. Istočna Europa i Skandinavija prostori su u Europi koji imaju vlažnu snježno-šumsku klimu.

Prostori Panonske i Vlaške nizine imaju umjereno toplu vlažnu klimo s vrućim ljetima. Količina padalina u umjereno toploj vlažnoj klimi je pravilno raspoređena tijekom cijele godine, a temperature su raspoređene tako da su ljeta topla, a zime blage.

Glavni grad Finske, Helsinki, ima snježno-šumsku klimu. Područja koja imaju snježno-šumsku klimu imaju topla ili blaga ljeta, dok su zime hladne te zimi pada snijeg.

Zapadni vjetrovi donose topao i vlažan zrak u Europu. Zapadni vjetrovi su planetarni vjetrovi koji pušu u području sjevernog i južnog umjerenog toplinskog pojasa.\n

Karakteristika sredozemnih klima je manja količina padalina u ljeti u odnosu na zimsko razdoblje. S druge strane, najveće temperature su ljeti, dok su hladnija razdoblja u zimskim mjesecima.

Istočna Europa i Skandinavija uglavnom imaju vlažnu snježno-šumsku klimu. Područja koja imaju snježno-šumsku klimu imaju topla ili blaga ljeta, dok su zime hladne te zimi pada snijeg.

Zbog bujne i raznolike vegetacije Irsku se naziva zelenim otokom. Prisjeti se i pokušaj navesti europsku geografsku regiju u kojoj se nalazi Irska.

Na rasprostranjenost umjerenih klima u Europi osim geografskog smještaja utječu i razvedenost obala i blizina mora i oceana. Prisjeti se gradiva šestoga razreda i pokušaj objasniti zašto se udaljavanjem od ekvatora prema sjeveru ili jugu temperaturu snižavaju.

Umjereno topla vlažna klima prevladava u Londonu, glavnom gradu Engleske. Količina padalina u umjereno toploj vlažnoj klimi je pravilno raspoređena tijekom cijele godine, a temperature su raspoređene tako da su ljeta topla, a zime blage.

Golfska struja donosi toplu morsku vodu do zapadnih i sjeverozapadnih obala Europe. Golfska struja nastaje u Meksičkom zaljevu te je glavni krivac zašto sjever Europe nije pod ledom.

Padaline u Europi se smanjuju od zapada prema istoku zbog povećanog utjecaja kontinentalnosti u unutrašnjosti kontinenta, odnosno zbog smanjenja utjecaja maritimnosti.

Najraširenija biljna zajednica na područjima sa sredozemnom klimom je makija. Makiju čine grmlja i termofilne biljke, a makija je nastala degradacijom šumskoga prostora.

Umjereno topla vlažna klima sa svježim ljetom u Europi prostiru se na jugu Islanda i obalnom dijelu Norveške. Obilježja su prisutnost padalina tijekom cijele godine, hladnije zime u odnosu na svježa ljeta.

Zajednica niskih trava karakteristične za stepske klime naziva se stepa. Sjeverne obale Kaspijskog jezera, jugoistok Španjolske i najjužniji dijelovi Ukrajine imaju stepsku klimu.

Sredozemna klima nosi još naziv i klima masline zbog maslina koje su karakteristične za sredozemnu klimu. Sredozemna klima pruža se na jugu Europe uz Sredozemno more. Karakteristika sredozemnih klima je manja količina padalina u ljeti u odnosu na zimsko razdoblje. S druge strane, najveće temperature su ljeti, dok su hladnija razdoblja u zimskim mjesecima.

Većina Europa nalazi se u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, dok se manji dio Europe, onaj sjeverniji dio, nalazi u sjevernom hladnom toplinskom pojasu. S obzirom na to da se Europa ne nalazi u žarkom toplinskom pojasu u Europi nema tropske kišne klime.

U Europi prevladavaju umjereno topla vlažna klima i snježno-šumska klima. Oko obale Kaspijskog jezera, dijelu Ukrajine i dijelovima Pirinejskog poluotoka rasprostire se suha klima te u najsjevernijim dijelovima Europe rasprostire se klima tundre.

Zajednica mahovine, lišajeva i grmovitog bilja karakteristična za snježnu klimu naziva se tundra. Područja koja imaju snježno-šumsku klimu imaju topla ili blaga ljeta, dok su zime hladne te zimi pada snijeg.

Azori se nalaze u Atlantskom oceanu. Azori su otočje koje pripada Portugalu. U Azorima se ističu se tri grupe kojima su glavni otoci: Flores i Corvo na sjeverozapadu, Faial, Pico, São Jorge, Graciosa i Terciera u centru, São Miguel i Santa Maria na jugoistoku.

Snježna klima prostire se na krajnjem sjeveru Islanda i Skandinavije te dijelu arktičkih otoka. Glavna obilježja su duge i hladne zime te kratka i svježa ljeta.

Sredozemna klima nosi još naziv i klima masline zbog maslina koje su karakteristične za sredozemnu klimu. Karakteristika sredozemnih klima je manja količina padalina u ljeti u odnosu na zimsko razdoblje. S druge strane, najveće temperature su ljeti, dok su hladnija razdoblja u zimskim mjesecima.

Zapadni vjetrovi donose topao i vlažan zrak u Europu. Zapadni vjetrovi su planetarni vjetrovi koji pušu u području sjevernog i južnog umjerenog toplinskog pojasa.

Zajednica mahovine, lišajeva i grmovitog bilja karakteristična za snježnu klimu naziva se tundra. Područja koja imaju snježno-šumsku klimu imaju topla ili blaga ljeta, dok su zime hladne te zimi pada snijeg.

Prostori pod utjecajem mora i oceana imaju svježa ljeta i blage zime. Razlog je taj što se more sporije grije i sporije hladi u odnosu na kopno i tako utječe na klimu u priobalnim područjima.

Faktori koji utječu na klimu Europe su: geografska širina, raspored kopna i mora te razvedenost obale.

Sjeverne obale Kaspijskog jezera, jugoistok Španjolske i najjužniji dijelovi Ukrajine imaju stepsku klimu. Područja sa stepskom klimom tijekom cijele godine primaju relativno malu količinu padalinu, a temperature su izrazito visoke. Područja sa stepskom klimom tijekom cijele godine primaju relativno malu količinu padalinu, a temperature su izrazito visoke.

Vegetacija vazdazelene šume bora, jele i smreke naziva se tajga. Tajga se prostire na područjima koja imaju vlažnu snježno-šumsku klimu kao što su Skandinavija i istok Europe.

Snježno-šumska klima u Europi prostire se u najvećem dijelu Sjeverne i Istočne Europe. Glavna obilježja su topla ili svježa ljeta te hladne i duge zime. Glavna padalina je snijeg, a vegetacija koja prevladava je tajga.

Najraširenija biljna zajednica na područjima sa sredozemnom klimom je makija. Makiju čine grmlja i termofilne biljke, a makija je nastala degradacijom šumskoga prostora.

Lunjski maslinici s maslinama starim i preko tisuću godina nalaze se na Pagu.

Povećanjem nadmorske visine za 100m temperatura zraka opada za 0,5°C. Zašto temperatura opada udaljavanjem od površine Zemlje? Odgovor je jednostavan, zbog toga što Sunce zagrijava površinu Zemlje od koje se toplina reflektira u atmosferu i tako se zagrijava zrak, a samim udaljavanjem od izvora topline i temperatura će biti manja.

Nadmorska visina utječe na klimu na način da porastom nadmorske visine opada temperatura zraka (1°C porastom visine za 200m). Ovaj čimbenik najviše utječe na klimu u najvišim dijelovima Europe.

Islandska ciklona, uz sredozemne ciklone, zimi donosi padaline i nagle promjene vremena u južnoj Europi. Ciklone su općenito područja niskoga tlaka zraka koja donose nestabilno vrijeme.

Golfska struja donosi toplu morsku vodu do zapadnih i sjeverozapadnih obala Europe. Golfska struja nastaje u Meksičkom zaljevu te je glavni krivac zašto sjever Europe nije pod ledom.

Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom u Europi prostire se oko zapadne obale Crnog mora te Panonskoj, Vlaškoj i Padskoj nizini. Ljeta su vruća s manje padalina u odnosu na zimu kada je više padalina, ali zime temperaturno gledano nisu hladne.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom naziva se često, zbog vegetacije koja raste u područjima s navedenom klimom, i klimom bukve.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Europi se prostire u najvećem dijelu Europe, a to su uglavnom dijelovi Srednje, Zapadne i Jugoistočne Europe. Ljeta su topla, a zime hladnije dok su padaline prisutne tijekom cijele godine.

Vegetacija vazdazelene šume bora, jele i smreke naziva se tajga. Tajga se prostire na područjima koja imaju vlažnu snježno-šumsku klimu kao što su Skandinavija i istok Europe.

Azorska anticiklona ljeti donosi suho i toplo vrijeme u Europu. Anticiklone su općenito područja visokog tlaka zraka koja donose mirno i stabilno vrijeme u atmosferi. Islandska ciklona, uz sredozemne ciklone (đenovska), zimi donosi padaline i nagle promjene vremena u južnoj Europi. Ciklone su općenito područja niskoga tlaka zraka koja donose nestabilno vrijeme.

Azorska anticiklona ljeti donosi suho i toplo vrijeme u Europu. Anticiklone su općenito područja visokog tlaka zraka koja donose mirno i stabilno vrijeme u atmosferi.

Zajednica niskih trava karakteristične za stepske klime naziva se stepa. Sjeverne obale Kaspijskog jezera, jugoistok Španjolske i najjužniji dijelovi Ukrajine imaju stepsku klimu.

Umjereno topla vlažna klima prevladava u najvećem dijelu Zapadne, Središnje i Jugoistočne Europe. Količina padalina u umjereno toploj vlažnoj klimi je pravilno raspoređena tijekom cijele godine, a temperature su raspoređene tako da su ljeta topla, a zime blage.

Nadmorska visina najizraženiji je klimatski čimbenik u reljefno najvišim dijelovima Europe. Udaljavanjem od površine Zemlje za 100 metara, temperatura zraka opadne za 0,5°C.

Sjeverne obale Kaspijskog jezera, jugoistok Španjolske i najjužniji dijelovi Ukrajine imaju stepsku klimu. Područja sa stepskom klimom tijekom cijele godine primaju relativno malu količinu padalinu, a temperature su izrazito visoke. Područja sa stepskom klimom tijekom cijele godine primaju relativno malu količinu padalinu, a temperature su izrazito visoke.

Ukoliko se popnemo s točke koja se nalazi na 0m nadmorske visine na točku koja se nalazi na 400m nadmorske visine temperatura zraka će opasti za 2°C. Zašto temperatura opada udaljavanjem od površine Zemlje? Odgovor je jednostavan, zbog toga što Sunce zagrijava površinu Zemlje od koje se toplina reflektira u atmosferu i tako se zagrijava zrak, a samim udaljavanjem od izvora topline i temperatura će biti manja.