Srednjoeuropsko nasljeđe i gospodarska snaga

Dvorac Vyšehrad i Karlov most tek su neke od turističkih atrakcija glavnoga češkog grada, Praga. Prag osim što je turističko i kulturno središte, on je važno industrijsko središte u Češkoj uz gradove: Brno, Plzen i Ostravu,

Izvori nafte i plina u Srednjoj Europi nalaze se u Panonskoj nizini, Sjevernom moru i Njemačko-poljskoj nizini.

Obilježja poljoprivrede Srednje Europe su: visokoproduktivna poljoprivreda s velikim prinosima, a ponajviše se uzgajaju žitarice, krumpir i krmno bilje.

Švicarska zbog svoje različitosti i povijesnih razloga danas ima četiri službena jezika: talijanski, francuski, njemački i retroromanski.

Centri naseljenosti Švicarske nalaze se između Alpa i Jure, a to je prostor Švicarske visoravni gdje je i glavni grad Bern.

Srednjoeuropski kulturni krug prostor je sa sličnim obilježjima koja su se širila iz toga prostora. Srednjoeuropski krug imao je utjecaj i na dio Hrvatske odakle su došli protestantizam, judaizam te njemački jezik.

Svjetski poznata automobilska marka Kia, svoje proizvodne pogone ima u Slovačkoj, točnije u mjestu Žilina.

Alpsko stočarstvo označava uzgoj stoke na način da ljeti stoka pase na slobodnim pašnjacima, a zimi se tovi krmnim biljem u stajama.

Razvijeni oblici industrije u Srednjoj Europi su: biotehnološka, informatička, automobilska,...

U Švicarskoj su četiri službena jezika, a to su: talijanski, francuski, njemački i retroromanski.

Automobilska industrija u Slovačkoj jedna je od glavnih grana gospodarstva, a marka automobila koja se ondje proizvodi je Kia.

Razlike u gustoći naseljenosti Srednje Europe postoje gdje se ruhrsko-rajnsko područje u Njemačkoj ubraja u najgušće naseljene dijelove Srednje Europe, a slabije su nastanjeni močvarni dijelovi Njemačko-poljske nizine i planine.

Većina stanovništva Srednje Europe živi u gradovima, a sami gradovi su uglavnom srednje veliki ili mali, izuzev Budimpešte, Beča, Varšave i Praga.

Ugroženost srednjoeuropske povezanosti najviše je bila izražena nakon 2. svjetskog rata jer su bile izražene napetosti između kapitalističkog zapada i socijalističkog istoka.

Razlike u gustoći naseljenosti Srednje Europe postoje gdje se ruhrsko-rajnsko područje u Njemačkoj ubraja u najgušće naseljene dijelove Srednje Europe, a slabije su nastanjeni močvarni dijelovi Njemačko-poljske nizine i planine.

Kroz prošlost stanovništvo se iseljavalo i iz Srednje Europe, ponajviše u SAD i Australiju, a razlog su povijesne prilike.

Granica komunističke i demokratske Europe nakon 2. svjetskog rata prolazi je Srednjom Europe. Osim same Europe i Njemačka je kao i njen današnji glavni grad, Berlin, bili podijeljeni. Dio Europe koji je gravitirao zapadu brže se razvijao od onoga koji se priklanjao istoku.

Švicarska je poznata kao neutralna država i kao sjedište brojnih svjetskih banaka. Upravo na bankarstvu Švicarska je stekla veliki ugled i kapital za razvoj gospodarstva.

Povezivanje Srednje Europe nakon 2. svjetskog rata desilo se krajem 20. stoljeća gdje je bitnu ulogu imala i Europska unija.

Srednjoeuropski kulturni krug oblikovao se kroz povijest i kroz različite državne zajednice koje su obuhvaćale prostor Srednje Europe (npr. Sveto Rimsko Carstvo, Habsburška Monarhija,...).

Srednjoeuropski kulturni krug prostor je sa sličnim obilježjima koja su se širila iz toga prostora. Srednjoeuropski krug imao je utjecaj i na dio Hrvatske odakle su došli protestantizam, judaizam te njemački jezik.

Države s najizraženijom migracijom u Srednjoj Europi su Njemačka, Švicarska i Austrija.

U Srednjoj Europi zbog migracija u prošlosti i raznih zbivanja imamo narodnu i jezičnu raznolikost, odnosno veliki broj različitih naroda i jezika.

Karpati su prostor gdje dominiraju djelatnosti primarnog sektora gdje se ističe i stočarstvo. Tipična životinjska vrsta koja se uzgaja u Karpatima je ovca.

Njemačka, Švicarska i Austrija tri su srednjoeuropske države s najizrazitijom imigracijom. Razmisli i pokušaj navesti zašto je visoka stopa imigracije baš u navedenim državama.

Najrazvijenije tercijarne djelatnosti u Srednjoj Europi su: promet, bankarstvo (Njemačka i Švicarska) trgovina i turizam.

Gustoća naseljenosti Srednje Europe je izrazito visoka gdje imaju čak 157 stanovnika po kilometru kvadratnom. Jedina gušće naseljena regija je Zapadna Europa. Uzmemo li da Europa u prosjeku ima gustoću naseljenosti od 70 stanovnika po kilometru kvadratnom, možemo reći da Srednja Europa ima i više nego duplo veću.

Centri naseljenosti Slovenije su uz rijeke i jadranskoj obali, a najveći centar je Ljubljana, ujedno i glavni grad.

Najgušće naseljeni prostor Srednje Europe nalazi se uz dolinu rijeke Rajne gdje su smješteni i neki od velikih srednjoeuropskih gradova, a vi istražite koji su to gradovi!

Transport nafte i plina u Srednjoj Europi uglavnom se obavlja cjevovodima čija je mreža relativno razgranata u Srednjoj Europi.

Srednja i Zapadna Europa dvije su najgušće naseljene europske regije. S druge strane, Istočna Europa jedna je od najslabije naseljenih europskih regija.

Izvori nafte i plina u Srednjoj Europi nalaze se u Panonskoj nizini, Sjevernom moru i Njemačko-poljskoj nizini.

Nakon kraja 2. svjetskog rata Židovi su se uglavnom preselili u Izrael. Gospodarski razvijene države na zapadu primile su stanovništvo iz slabije razvijenih dijelova. Stanovništvo koje je bilo pod komunizmom tek nakon njegova pada se kreće značajnije iseljavati prema razvijenijim dijelovima Europe.

Centri naseljenosti Austrije nalaze se u Bečkoj zavali, a glavni centar je grad Beč, ujedno i glavni grad.

Srednjoeuropski kulturni krug oblikovao se kroz povijest i kroz različite državne zajednice koje su obuhvaćale prostor Srednje Europe (npr. Sveto Rimsko Carstvo, Habsburška Monarhija,...).

Granica komunističke i demokratske Europe nakon 2. svjetskog rata prolazi je Srednjom Europe. Osim same Europe i Njemačka je kao i njen današnji glavni grad, Berlin, bili podijeljeni. Dio Europe koji je gravitirao zapadu brže se razvijao od onoga koji se priklanjao istoku.

Kroz prošlost stanovništvo se iseljavalo i iz Srednje Europe, ponajviše u SAD i Australiju, a razlog su povijesne prilike.

Centri naseljenosti Slovenije su uz rijeke i jadranskoj obali, a najveći centar je Ljubljana, ujedno i glavni grad.

Drugi svjetski rat, jedan od velikih ratova o kojemu ste čuli, a o kojemu ćete i učiti nešto detaljnije ugrožavao je povezanost država Srednje Europe jer su i one međusobno ratovale na različitim stranama.