Prostorno kretanje stanovništva Europe

Njemačka. Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo primile su najveći broj migranata u Europi u drugoj polovici 20. stoljeća. Razmisli i pokušaj navesti zašto su navedene države primale veliki broj migranta na svoj teritorij.

Filoksera je utjecala na početak emigracije iz Dalmacije u 19. stoljeću. Filoksera je bolest vinove loze koja je utjecala na iseljavanje Dalmacije u 19. stoljeću jer se veliki dio stanovništva bavio baš vinogradarstvom i nakon filoksere nisu imali od čega živjeti i tražili su bolji život kroz emigraciju.

Prvi iseljenički val vezuje se uz Velika geografska otkrića. Otkrićem Sjeverne i Južne Amerike krenulo se u otkrivanje novih prostora te prve značajnije migracije iz Europe. Migracije u prvom iseljeničkom valu krenule su iz Zapadne Europe i s Pirenejskog poluotoka.

Migracije izmjenjuju etničku i religijsku strukturu u imigracijskim državama. Useljavanjem na primjer muslimana u kršćansku zemlju smanjuje se udio kršćana u ukupnom stanovništvu te države, a samim time mijenja se i etnička struktura stanovništva ukoliko se radi o imigrantima.

Od Napoleonovih ratova do Prvog svjetskog rata trajao je drugi iseljenički val. Sredinom 19. stoljeća dolazi do ukidanja kmetstva te time dolazi do značajnijih iseljavanja iz Europe. Osim toga, bolesti krumpira i vinove loze utjecali su na migracije u navedenom periodu.

Migracije su dovele do promjena u rasnoj, etničkoj, dobnoj, vjerskoj i drugim demografskim strukturama stanovništva. Države koje su tradicionalno iseljeničke uglavnom stare jer se mlado stanovništvo iseljava, a useljeničke države zbog priljeva novih rasa, vjera i naroda mijenjaju svoju demografsku strukturu.

Od Napoleonovih ratova do Prvog svjetskog rata trajao je drugi iseljenički val. Sredinom 19. stoljeća dolazi do ukidanja kmetstva te time dolazi do značajnijih iseljavanja iz Europe. Osim toga, bolesti krumpira i vinove loze utjecali su na migracije u navedenom periodu.

Treći iseljenički val trajao je između dva svjetska rata. Ratni sukobi koji su zadesili veći dio Europe bili su uzrok velikih iseljavanja u Europi u navedenom razdoblju.

Istočna i Jugoistočna Europa bile su nezahvaćenije emigracijske regije u trećem iseljeničkom valu. Razmili i pokušaj navesti neke uzroke zašto su baš u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi bile značajne migracije u trećem migracijskom valu.

Na područje Kanade većinom su emigrirali Francuzi. Francuzi su u Kanadi smješteni ponajviše u pokrajini Quebec na istoku Kanade. Quebec je većinom frankofona pokrajina, te je to jedina kanadska pokrajina u kojoj engleski nije glavni službeni jezik na pokrajinskoj razini.

Šezdesetih godina 20. stoljeća započele su migracije s juga, jugoistoka i istoka Europe prema zapadu i sjeveru Europe te prema Srednjoj Europi.

Četvrti iseljenički val vezujemo uz razdoblje nakon Drugog svjetskog rata do kraja 20. stoljeća. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, desila se značajna migracija iz Europe prema kontinentima Novoga svijeta.

Sredinom 19. stoljeća zapad i jug Europe pogodila je bolest vinove loze, a tako i Dalmaciju. S obzirom na to da se većina stanovništva bavila vinogradarstvom u Dalmaciji nakon dolaska filoksere ostali su bez prinosa, a samim time i novca za život te trbuhom za kruhom sele prema kontinentima Novog svijeta.

Prema zapadu Europe u drugoj polovici 20. stoljeća osim Europljana emigrirali su i stanovnici Afrike. Što misliš, zašto su stanovnici Afrike emigrirali prema zapadu Europe u navedenom periodu?

Procjenjuje se da je Hrvatsku od 1890 do početka Prvog svjetskog rata napustilo 500 000 stanovnika. Istraži i pokušaj navesti koliko je stanovnika napustilo Hrvatsku u 21. stoljeću te usporedi to s podatcima za navedeno razdoblje.

Migracije u 21. stoljeću najviše se odnose na useljavanja stanovništva iz Afrike i Azije u Europu. Osim toga i dalje su izražene migracije iz slabije razvijenih država Europe prema razvijenim državama.

Prvi iseljenički val vezuje se uz Velika geografska otkrića. Otkrićem Sjeverne i Južne Amerike krenulo se u otkrivanje novih prostora te prve značajnije migracije iz Europe. Migracije u prvom iseljeničkom valu krenule su iz Zapadne Europe i s Pirenejskog poluotoka.

Prvi iseljenički val vezuje se uz Velika geografska otkrića. Otkrićem Sjeverne i Južne Amerike krenulo se u otkrivanje novih prostora te prve značajnije migracije iz Europe. Migracije u prvom iseljeničkom valu krenule su iz Zapadne Europe i s Pirenejskog poluotoka.

Države u Europi s najviše imigranata na 1000 stanovnika su Malta, Luksemburg i Island. S druge strane, najmanje imigranata na 1000 stanovnika imaju Slovačka, Portugal i Bugarska. Prosjek Europske unije je oko 5 migranata na 1000 stanovnika što je slično prosjeku Hrvatske.

Portugalci su iseljavali u Južnu Ameriku na područje današnje države Brazil što se očituje u službenom jeziku Brazila. Razmisli i pokušaj navesti najrašireniji jezik u Južnoj Americi.

Počeci vinogradarstva u Dalmaciji vezuju se uz grčku koloniju Issu. Dalmacija je danas osim po kulturnoj ponudi i Jadranskom moru poznata i po svojim vinima i tradicionalnim jelima.

Od Napoleonovih ratova do Prvog svjetskog rata trajao je drugi iseljenički val. Sredinom 19. stoljeća dolazi do ukidanja kmetstva te time dolazi do značajnijih iseljavanja iz Europe. Osim toga, bolesti krumpira i vinove loze utjecali su na migracije u navedenom periodu.

Od 1960. godine pa do 1980. godine došlo je do migracija iz slabije razvijenih europskih regija kao što su Istočna i Jugoistočna Europa, ali i s područja juga Europe prema razvijenom zapadu i središtu Europe. Osim unutarnjih migracija došlo je i do vanjskih migracija jer se stanovništvo iz Afrike i Azije krenulo doseljavali u Europu. Najviše se ljudi uselilo u Njemačku, Švicarsku, Francusku,...

Doba najizraženijih migracija u Europi dogodilo se sredinom 20. stoljeća.

Imigracijske države poboljšale su svoju dobnu strukturu kroz imigraciju. Imigranti su uglavnom mlađe osobe koje traže bolji život u drugim državama i tako utječu na smanjenje starosti populacije u državi u kojoj se nasele.

Četvrti iseljenički val vezujemo uz razdoblje nakon Drugog svjetskog rata do kraja 20. stoljeća. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, desila se značajna migracija iz Europe prema kontinentima Novoga svijeta.

Irska dijaspora jedna je od najvećih dijaspora u svijetu. Smatra se kako je u svijetu preko 80 milijuna ljudi irskoga podrijetla. Najviše se Iraca iselilo sredinom 19. stoljeća kada je zbog bolesti krumpira iz Irske prema kontinentima Novog svijeta iselilo preko 5 milijuna Iraca.

Treći iseljenički val trajao je između dva svjetska rata. Ratni sukobi koji su zadesili veći dio Europe bili su uzrok velikih iseljavanja u Europi u navedenom razdoblju.

Val migracija koji je započeo krajem 20. stoljeća uzrokovan je raspadom komunističkog sustava u Europi te demokratskim promjenama. Navedeni val zahvatio je i Hrvatsku koja je bila pogođena srpskom agresijom.