Južna Europa: more, krš i sunce

Padska nizina nalazi se uz rijeku Po. Od značajnijih nizina u Južnoj Europi možemo izdvojiti još Andaluziju uz rijeku Guadalquivir. Potraži spomenute rijeke i nizine u svome školskom geografskom atlasu.

Desalinizacija je proces pretvaranja morske vode u pitku vodu odvajanjem soli iz morske vode. Ovaj proces se provodi na Malti jer Malta nema površinskih rijeka iz kojih bi napajala vodovodnu mrežu već pitku vodu dobiva preradom morske vode.

Uzrok malog broja površinskih vodenih tokova je krški reljef. Krški reljef je, naučili smo u petome razredu, vodopropusan pa voda kada se nađe na krškoj podlozi prodire u dubinu i tako nastaju podzemni krški reljefni oblici.

Portugal zbog svojih sličnih kulturnih, klimatskih i reljefnih obilježja sa ostalim državama Južne Europe svrstava se u istu regiju.

Gibraltar je britanska eksklava koja se nalazi na granici Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Ovaj britanski teritorij izrazito je važan zbog trgovine jer se velike količine robe prevoze kroz Gibraltarska vrata.

Najveće nizine Južne Europe su: Padska uz rijeku Po ili Pad u Italiji te Andaluzijska nizina uz rijeku Guadalquivir.

Meseta je visoravan na Pirenejskom poluotoku i ubraja se u dio stare Europe.

Površinom najveća država Južne Europe je Španjolska, a brojem stanovnika je ipak Italija.

Južna Europa danas je turistički najrazvijenija europska regija. Kao glavni oblici turizma izdvajaju se: kupališni, nautički, gastronomski, kulturni,...

Mediteranske biljke imaju igličasto ili kožasto lišće. Uzrok tome je velika količina insolacije pa na ovaj način pokušavaju smanjiti isparavanje.

Sredozemlje je bilo glavno prometno čvorište sve do velikih geografskih otkrića kada se trgovina i promet prebacuju na Atlantski ocean prema Novome svijetu.

Razvojem prometa i trgovine došlo je i do litoralizacije - procesa preseljavanja stanovništva i gospodarstva iz unutrašnjosti na obalu.

Sredozemlje je počelo slabiti u vidu trgovine zbog velikih geografskih otkrića jer se trgovina i promet prebacuju na Atlantski ocean.

Države Južne Europe uglavnom su planinske države s krškim reljefom, prevladava sredozemna klima, tlo crvenica, nedostatak vode, kultura, način života,...

Najveće nizine Južne Europe su: Padska uz rijeku Po ili Pad u Italiji te Andaluzijska nizina uz rijeku Guadalquivir.

Rijeke Južne Europe uglavnom su kratke i brzoga pada pa su pogodne za gradnju hidroelektrana. Osim toga, koriste se za navodnjavanje, a dulje rijeke i za plovidbu u mirnijem dijelu toka.

Sredozemlje je bilo glavno prometno čvorište sve do velikih geografskih otkrića kada se trgovina i promet prebacuju na Atlantski ocean prema Novome svijetu.

Desalinizacija je proces pretvaranja morske vode u pitku vodu odvajanjem soli iz morske vode. Ovaj proces se provodi na Malti jer Malta nema površinskih rijeka iz kojih bi napajala vodovodnu mrežu već pitku vodu dobiva preradom morske vode.

Najznačajnije planine Južne Europe su: Betijski Kordiljeri, Kantabrijsko gorje i Pireneji na Pirenejskom poluotoku. Osim spomenutih treba izdvojiti još i Alpe, Dinaride te Šarsko-pindsko gorje koje su granične planine s ostalim europskim regijama.

U reljefu Južne Europe prevladavaju mlade planine te krški reljef. Većina reljefa je nastala alpskim nabiranjem. Obale uz Sredozemno more su uglavnom strme i teško pristupačne zbog reljefa.

Površinom najveća država Južne Europe je Španjolska, a brojem stanovnika je ipak Italija.

Nakon doba pada Sredozemlje svoj ponovni prometni rast doživljava gradnjom Sueskog kanala i razvojem turizma od 19. stoljeća pa sve do danas.

Nakapnice ili gustjerne su rezervoari u koje se sakuplja kišnica zbog nedostatka vode.

Gibraltarska vrata su pomorski prolaz koji povezuje Sredozemno more i Atlantski ocean. Osim Gibraltarskih vrata trebamo spomenuti i Sueski kanal koji povezuje Crveno more i Sredozemno more. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa spomenute morske prolaze i pokušaj objasniti njihovu važnost za svjetsku trgovinu.

Portugal zbog svojih sličnih kulturnih, klimatskih i reljefnih obilježja sa ostalim državama Južne Europe svrstava se u istu regiju.

Sredozemlje je počelo slabiti u vidu trgovine zbog velikih geografskih otkrića jer se trgovina i promet prebacuju na Atlantski ocean.

Zbog odnosa Afričke i Euroazijske ploče dešavaju se potresi u Južnoj Europi. Što se tiče vulkanske aktivnosti ona je najviše zabilježena u Italiji gdje su najpoznatiji vulkani: Etna, Vezuv i Stromboli.

Najvažnije rijeke Južne Europe su: Po u Italiji, Ebro, Tejo, Douro i Guadalquivir u Španjolskoj.

Meseta je visoravan na Pirenejskom poluotoku i ubraja se u dio stare Europe.

U reljefu Južne Europe prevladavaju mlade planine te krški reljef. Većina reljefa je nastala alpskim nabiranjem. Obale uz Sredozemno more su uglavnom strme i teško pristupačne zbog reljefa.

Na klimu Južne Europe najveći utjecaj imaju odnos mora i kopna, reljef, nadmorska visina i geografska širina.

Sredozemna klima često se naziva i klimom masline zbog toga što je maslina tradicionalna biljna vrsta koja raste na prostoru Sredozemlja zbog pogodne klime. Prisjeti se i pokušaj navesti osnovna obilježja sredozemne klime.

Najraširenija klima u Južnoj Europi je sredozemna klima. Osim sredozemne klime u Južnoj Europi možemo naći i umjereno toplu vlažnu klimu na sjeveru Španjolske, Padskoj nizini ili Sjeveru hrvatskog priobalja. Osim spomenutih, u dolini rijeke Ebro prevladava stepska klima te u najvišim dijelovima snježno-šumska klima.

Najraširenija klima u Južnoj Europi je sredozemna klima. Ondje je rasprostranjena vegetacija makija.

Zbog odnosa Afričke i Euroazijske ploče dešavaju se potresi u Južnoj Europi. Što se tiče vulkanske aktivnosti ona je najviše zabilježena u Italiji gdje su najpoznatiji vulkani: Etna, Vezuv i Stromboli.

Uzrok malog broja površinskih vodenih tokova je krški reljef. Krški reljef je, naučili smo u petome razredu, vodopropusan pa voda kada se nađe na krškoj podlozi prodire u dubinu i tako nastaju podzemni krški reljefni oblici.

Nakapnice ili gustjerne su rezervoari u koje se sakuplja kišnica zbog nedostatka vode.

Turistički najrazvijenija i najposjećenija europska regija je Južna Europa. To nas ne treba čuditi jer se Španjolska i Italija kao dvije države koje su 2019. godine ostvarile najveći broj noćenja u Europi nalaze baš u Južnoj Europi.