Gradovi i gradski način života

Industrijska faza urbanizacije je onaj period nastajanja i razvoja gradova nakon industrijske revolucije. Industrijska faza urbanizacije označava relativno brzo naseljavanje i širenje gradova. Razdoblje prije toga naziva se predindustrijska faza urbanizacije.

Globalni gradovi su oni gradovi koji svojim brojnim funkcijama utječe na šire područje od samoga grada, gradovi u kojima su brojna sjedišta multinacionalnih kompanija, gradovi s burzama, gradovi s važnim zračnim lukama, gradovi koji su prometna središta,... Primjeri globalnih gradova u Europi su: London, Barcelona, Rim, Beč, Moskva, Bruxelles,...

Prema ekonomskoj snazi, uz London i Zürich. u Europi prednjači još i Dublin. Prema kulturnom utjecaju ističu se Beč, London i Pariz, a prema kvaliteti života Stockholm.

Grci su pretežito razvijali gradove na Jugoistoku Europe. Rimljani su s druge strane, razvijali gradove na području juga i zapada Europe.

Deruralizacija je proces napuštanja sela kao trajnog mjesta stanovanja. Do deruralizacije došlo je ponajviše zbog razvoja industrije koja se razvijala u gradovima te je stanovništvo u potrazi za poslom preseljavalo iz sela u gradove.

Island ima veći stupanj urbanizacije od Hrvatske. Stupanj urbanizacije na Islandu je preko 90% dok je u Hrvatskoj nešto niži od 60%.

Gradovi oko burgova i samostana nastaju u srednjem vijeku. U središtu burga nalazio se vlastelinski dvor kako bi bio zaštićeniji u slučaju neprijateljskih napada, a oko dvora živjeli su feudalci.

Danas u europskim gradovima i njihovim okolicama živi otprilike 75% stanovništva. Navedene brojke govore nam kako je Europa uglavnom urbani kontinent jer samo 25% stanovništva živi u ruralnim krajevima.

Prema ekonomskoj snazi, uz London i Zürich. u Europi prednjači još i Dublin. Istraži i navedi države u kojima se nalaze navedeni gradovi.

2020. godine u Europi je bilo više od 70 višemilijunskih aglomeracija. Razmisli i pokušaj navesti neke višemilijunske gradove u Europi, a kao pomoć reći ćemo ti da je jedan od njih London.

Stupanj urbanizacije u Hrvatskoj je manji od 90%. Stupanj urbanizacije u Hrvatskoj iznosi otprilike 60%.

Globalni gradovi su oni gradovi koji utječu na cijeli svijet. Globalni grad je grad s posebnim funkcijama i značenjem nastao djelovanjem globalizacijskih procesa.

Neki od suvremenih problema velikih gradova su: problemi u vodoopskrbi, problem nedostatka parkirnih mjesta, prevelika buka, onečišćen zrak, nedostatak stambenog prostora, visoke cijene stambenog prostora,...

Industrija je utjecala na deagrarizaciju jer se stanovništvo selilo iz sela u gradove što je osim deruralizacije uzrokovalo deagrarizaciju.

Obilježje postindustrijskog doba je da se sve više ljudi zapošljava u tercijarnom sektoru djelatnosti. Danas je udio zaposlenih u tercijarnim djelatnostima jedan od pokazatelja gospodarskog razvoja neke države.

Grci su pretežito razvijali gradove na Jugoistoku Europe. Rimljani su s druge strane, razvijali gradove na području juga i zapada Europe.

Prvi gradovi u Europi razvijaju se u starom vijeku, a razvili su se pod utjecajem rimske i grčke civilizacije. Tadašnji gradovi bili su centri trgovine, kulture, obrazovanja,...

Najveći europski grad 1700. godine bio je Istanbul(euroazijski grad) sa 700 000 stanovnika, a slijedili su ga London i Pariz s nešto više od 500 000 stanovnika. Samo 210 godina kasnije, 1910, godine London je bio najveći europski grad, ali sa 7,2 milijuna stanovnika, a slijedili su ga Pariz i Berlin s 3 odnosno 2 milijuna stanovnika.

Prema legendi o dječaku Warsu i djevojčici Sawi ime je dobio glavni grad Poljske. Glavni grad Poljske naziva se Varšava.

Poslijeindustrijska faza urbanizacije doba je kada se većina stanovništva zapošljava u tercijarnom sektoru djelatnosti i kada nije rijetkost da stanovništvo koje radi u gradu ne živi u njemu već u njegovoj okolici. Razvoj prometa omogućio je život na selu, a rad u gradu jer se relativno brzo dolazi iz jednoga u drugo mjesto, a ljudi se odlučuju seliti na sela zbog jeftinijih stambenih objekata i mira.

Stupanj urbanizacije pokazatelj je koji nam govori koliko je gradskog stanovništva u ukupnom stanovništvu. U Europi čak 75% stanovništva živi u gradovima.

SIX Swiss Exchange vodeća je europska burza sa sjedištem u Zürichu. Istraži i navedi u kojim se europskim gradovima nalaze značajnije burze.

Trenutno najveće europske aglomeracije koje imaju preko 10 milijuna stanovnika su Moskva, Pariz i London.

Najveći udio gradskog stanovništva u Europi imaju male države kao što su Monako, San Marino, Malta, Belgija i Island. S druge strane, najmanje gradskog stanovništva imaju Lihtenštajn, Kosovo, Sjeverna Makedonija,...

Prvi gradovi nastali su u starom vijeku. Neki od značajnijih gradova iz navedenog razdoblja su: Atena, Sparta, Mikena i Rim.

Najveći europski grad prema broju stanovnika 1700. godine bio je Istanbul. Istraži i navedi koji je danas najmnogoljudniji europski grad.

Canary Wharf nova je poslovna četvrt u istočnom dijelu Londona. Nastala je na Docklandsu, području gdje su prije bili dokovi za brodove koji su prevozili rajčice.

Beč je jedan od europskih globalnih gradova. Osim Beča primjeri europskih globalnih gradova su: Moskvu, Frankfurt, Amsterdam, London, Barcelonu, Madrid, Rim,...

Nedostatak parkirnih mjesta, prenapučenost gradova i onečišćenost zraka neki su od problema modernih gradova.

Bosna i Hercegovina jedna je od europskih država s najnižim stupnjem urbanizacije. Razmisli i pokušaj navesti neke od većih i značajnijih gradova u Bosni i Hercegovini.

U srednjem vijeku nastaju novi gradovi koji su uglavnom bili mali i stvarali su se oko burgova ili na križištima prometnih pravaca. Većina stanovnika živjela je na selu, a bogataši i plemstvo činili su najveći udio gradskog stanovništva.

Glavni grad Francuske osnovali su Kelti. Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Udio gradskog u ukupnom stanovništvu nazivamo stupanj urbanizacije. Visoko razvijene države imaju uglavnom više urbanog od ruralnog stanovništva.