Sudeti su gorje koje se prostire između Poljske i Češke. Pružaju se od rijeke Labe na sjeverozapadu do Moravskih vrata na jugoistoku u duljini od 310 km.

Snježno-šumska klima prevladava u najvišim dijelovima Srednje Europe. Obilježja navedene klime su topla ili ponekad vruća ljeta te duge i hladne zime.

Karpati i Alpe planine su koje uz manja gorja i pobrđa dominiraju u reljefnom smislu na području Srednje Europe. Alpe se nalaze u jugozapadnom dijelu Srednje Europe, a Karpati na u istočnom dijelu.

Tijekom posljednjeg glacijala ledeni pokrov spustio se sve do Njemačko-poljske nizine gdje je bio njegov rub. Navedeni glacijal, odnosno ledeno doba, završilo je prije otprilike 10 000 godina i od tada se nalazimo u razdoblju interglacijala odnosno odledbe.

Morene su razdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.

Puste su travnate stepe u Mađarskoj koje su danas pretvorene u poljoprivredne površine. Nekada su bile dom nomadskih stočara, a danas su jedno od najvažnijih područja za uzgoj žitarica i razvoj stočarstva.

Rijeka Rajna gospodarski je najvažnija rijeka u Europi. Ona protječe kroz gusto naseljene prostore, a uz to i gospodarski razvijene, a s Majnom i Dunavom čini važan plovni put od Sjevernog mora do Crnog mora.

Plovni put Rajna-Majna-Dunav važan je u Europi jer povezuje Sjeverno i Crno more, odnosno Zapadnu, Srednju i Jugoistočnu Europu.

Sudeti su gorje koje se prostire između Poljske i Češke. Pružaju se od rijeke Labe na sjeverozapadu do Moravskih vrata na jugoistoku u duljini od 310 km.

Dinarsko gorje uz Karpate zatvara Panonsku nizinu. Panonska nizina obuhvaća i istočne dijelove Panonske i Peripanonske Hrvatske, a područje same nizine je bilo u prošlosti prostor gdje se nalazilo Panonsko more.

Srednja Europa položena je Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru i Jadranskog mora na jugu.

U Srednjoj Europi dominira umjereno topla vlažna klima. To ne znači da ostali tipovi klime nisu zastupljeni u navedenom prostoru nego to znači da je umjereno topla vlažna klima najrasprostranjenija.

Njemačko-poljska nizina nastala je djelovanjem leda jer je na njenom području bio rub ledenog pokrova u posljednjem ledenom dobu.

Najduža europska rijeka je Volga, a druga najduža rijeka naziva se Dunav. Rijeka Dunav protječe iz kroz Hrvatsku te čini prirodnu granicu s Republikom Srbijom.

Države koje se nalaze u Srednjoj Europi su: Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska.

Rijeka Rajna pripada sjevernomorskom slijevu, odnosno ulijeva se u Sjeverno more. Rijeka Rajna svoj tok završava u Nizozemskoj.

Puste su travnate stepe u Mađarskoj koje su danas pretvorene u poljoprivredne površine. Nekada su bile dom nomadskih stočara, a danas su jedno od najvažnijih područja za uzgoj žitarica i razvoj stočarstva.

U alpske zemlje ubrajamo: Austriju, Njemačku, Švicarsku, Lihtenštajn, Italiju, Francusku i Sloveniju, što bi značilo da je Luksemburg uljez u ovome zadatku.

Kanal Rajna-Majna-Dunav povezuje Sjeverno i Crno more. Rijeka Rajna ulijeva se u Sjeverno more, dok se rijeka Dunav ulijeva u Crno more.

Snježna granica je visinski pojas iznad kojega se snijeg zadržava cijele godine. U Alpama snježna granica je na visinama uglavnom višima od 2500m.

Jedina od navedenih rijeka koja se nalazi u Srendjoj Europi je Visla. Ostale rijeke nalaze se u Istočnoj ili Zapadnoj Europi.

Najveća srednjoeuropska jezera ledenjačkog su postanka. Ledenjačka jezera uglavnom se javljaju u visokim dijelovima svijeta.

Najduži riječni kanal u Srednjoj Europi je Mitteland kanal. Mitteland kanal povezuje istok i zapad Njemačke te je važna karika u u njemačkom plovnom sustavu.