Velike prirodne regije Srednje Europe

Obilježja mladih planina Srednje Europe su: imaju strme padine, špicaste vrhove, nemaju ruda niti vegetacije.

Rijeka Rajna pripada sjevernomorskom slijevu, odnosno ulijeva se u Sjeverno more. Rijeka Rajna svoj tok završava u Nizozemskoj.

Razlozi slabije plodnog tla u Njemačko-poljskoj nizine su morene i vlažno tlo.

U nižim dijelovima Alpi, odnosno u kotlinama i dolinama prevladava umjereno topla vlažna klima i ti su prostori najgušće naseljeni. U najvišim dijelovima prevladava snježna klima, a najveći dio Alpi ima snježno-šumsku klimu.

Puste su travnate stepe u Mađarskoj.

Njemačko-poljska nizina nastala je djelovanjem leda jer je na njenom području bio rub ledenog pokrova u posljednjem ledenom dobu.

Dinarsko gorje uz Karpate zatvara Panonsku nizinu. Panonska nizina obuhvaća i istočne dijelove Panonske i Peripanonske Hrvatske, a područje same nizine je bilo u prošlosti prostor gdje se nalazilo Panonsko more.

Morene su razdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.

Srednjoeuropske rijeke imaju visoke vodostaje u kasno proljeće i rano ljeto jer dolazi do otapanja snijega i zbog kiša u tome razdoblju.

Razlog nastanka planinskih ledenjaka u Alpama leži u tome što su ondje izrazito niske temperature zbog visoke nadmorske visine.

Plovni put Rajna-Majna-Dunav važan je u Europi jer povezuje Sjeverno i Crno more, odnosno Zapadnu, Srednju i Jugoistočnu Europu.

Najveća srednjoeuropska jezera ledenjačkog su postanka. Ledenjačka jezera uglavnom se javljaju u visokim dijelovima svijeta.

Njemačko-poljska nizina nastala je djelovanjem leda jer je na njenom području bio rub ledenog pokrova u posljednjem ledenom dobu.

U Srednjoj Europi dominira umjereno topla vlažna klima. To ne znači da ostali tipovi klime nisu zastupljeni u navedenom prostoru nego to znači da je umjereno topla vlažna klima najrasprostranjenija.

Srednja Europa položena je Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru i Jadranskog mora na jugu.

Sudeti su gorje koje se prostire između Poljske i Češke. Pružaju se od rijeke Labe na sjeverozapadu do Moravskih vrata na jugoistoku u duljini od 310 km.

Kanal Rajna-Majna-Dunav povezuje Sjeverno i Crno more. Rijeka Rajna ulijeva se u Sjeverno more, dok se rijeka Dunav ulijeva u Crno more.

Morene su razdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.

Obilježja starih gorja i pobrđa Srednje Europe su: bogate su rudama, imaju zaobljene vrhove, blage padine i obrasle su vegetacijom (šume).

Ledenjačka dolina nastaje tako da se riječna dolina koja ima riječno korito u obliku slova V se smrzne. Led širi i dubi riječno korito i pretvara ga u oblik slova U. Nakon kopnjenja leda ostaje ledenjačka dolina u obliku slova U.

Plovni put Rajna-Majna-Dunav važan je u Europi jer povezuje Sjeverno i Crno more, odnosno Zapadnu, Srednju i Jugoistočnu Europu.

Snježna granica je visinski pojas iznad kojega se snijeg zadržava cijele godine.

Tijekom posljednjeg glacijala ledeni pokrov spustio se sve do Njemačko-poljske nizine gdje je bio njegov rub. Navedeni glacijal, odnosno ledeno doba, završilo je prije otprilike 10 000 godina i od tada se nalazimo u razdoblju interglacijala odnosno odledbe.

Estuariji su važni jer su oni prostor pogodan za gradnju luka jer same obale su pjeskovite i plitke i kao takve nepovoljne za izgradnju luka.

Rijeka Rajna gospodarski je najvažnija rijeka u Europi. Ona protječe kroz gusto naseljene prostore, a uz to i gospodarski razvijene, a s Majnom i Dunavom čini važan plovni put od Sjevernog mora do Crnog mora.

Veće i značajnije planine koje se nalaze na prostoru Srednje Europe su: Alpe, Karpati, Jura, Karpati i Dinaridi.

Srednja Europa položena je Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru i Jadranskog mora na jugu.

Kontinentalnost u Srednjoj Europi raste od zapada prema istoku zbog udaljavanja od mora i oceana.

Puste su travnate stepe u Mađarskoj koje su danas pretvorene u poljoprivredne površine. Nekada su bile dom nomadskih stočara, a danas su jedno od najvažnijih područja za uzgoj žitarica i razvoj stočarstva.

Panonska nizina u svome zapadnom dijelu je vlažnija i povoljnija za poljoprivredu jer je plodnija, a na istočnom dijelu je suša i pogodnija za stočarstvo.

Snježno-šumska klima prevladava u najvišim dijelovima Srednje Europe. Obilježja navedene klime su topla ili ponekad vruća ljeta te duge i hladne zime.

Njemačko-poljska nizina smjestila se uz Sjeverno i Baltičko more, na sjeveru Srednje Europe.

Snježna granica je visinski pojas iznad kojega se snijeg zadržava cijele godine. U Alpama snježna granica je na visinama uglavnom višima od 2500m.

Prometna važnost Srednje Europe ogleda se u tranzitnom položaju same Srednje Europe koja povezuje sve ostale europske regije.

Alpske države u Srednjoj Europi su: Švicarska, Austrija, Lihtenštajn i Slovenija. Ove se države nalaze većim dijelom površine u Alpama pa ih nazivamo alpskim državama.

Rijeka Rajna gospodarski je najvažnija rijeka u Europi. Ona protječe kroz gusto naseljene prostore, a uz to i gospodarski razvijene, a s Majnom i Dunavom čini važan plovni put od Sjevernog mora do Crnog mora.

Reljefni dijelovi Srednje Europe su: blago valovite nizine uz mora na sjeveru, središnja brda i sredogorja, Alpe i Karpati te Panonska nizina.

Države koje se nalaze u Srednjoj Europi su: Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska.

Najduži riječni kanal u Srednjoj Europi je Mitteland kanal. Mitteland kanal povezuje istok i zapad Njemačke te je važna karika u u njemačkom plovnom sustavu.

Karpati se pružaju istočno od Bečke zavale i pružaju se sjeverno i istočno oko Panonske nizine.

Rijeke koje izviru u Srednjoj Europi su: Dunav, Rajna, Laba, Weser, Visla, Odra i Rhone.

Sudeti su gorje koje se prostire između Poljske i Češke. Pružaju se od rijeke Labe na sjeverozapadu do Moravskih vrata na jugoistoku u duljini od 310 km.

Najduža europska rijeka je Volga, a druga najduža rijeka naziva se Dunav. Rijeka Dunav protječe iz kroz Hrvatsku te čini prirodnu granicu s Republikom Srbijom.

Važnost rijeke Dunav za Srednju Europu leži u tome što je ona druga najduža rijeka Europe i povezuje Sjeverno i Crno more, odnosno povezuje niz europskih regija.

Jezera u Njemačko-poljskoj nizini nastala su povlačenjem ledenjaka.

Sudeti su gorje koje se prostire između Poljske i Češke. Pružaju se od rijeke Labe na sjeverozapadu do Moravskih vrata na jugoistoku u duljini od 310 km.