Uz Atlantski ocean, Sjeverno more i Kanal

U Zapadnoj Europi veliki utjecaj na klimu imaju Atlantski ocean i Golfska struja. Sama Zapadna Europa pod velikim je utjecajem maritimnosti. Padaline su česte zbog velike količine vlage u zraku.

Polderi su niska zemljišta nastala isušivanjem dijelova mora, a nalaze se ispod razine mora. Polderi su karakteristični za Nizozemsku, a pogodni su za poljoprivredu te za postavljanje vjetroelektrana.

Topla Golfska morska struja teče uz zapadne obale Zapadne Europe. Navedena morska struja zagrijava Atlantski ocean koji zatim isparava i ispušta vlagu u atmosferu. Nastala vlaga u atmosferi nošena glavnim zapadnim vjetrovima prelazi nad kopno te donosi oborine.

Zapadna Europa pretežno je nizinski prostor. Reljefno viši dijelovi su na rubnim dijelovima Francuske (Jura, Alpe, Pireneji) i sjevernom dijelu UK-a te Belgije.

Zapadna Europa ima izrazito povoljan geografski položaj uz Atlantski ocean, Kanal i Sjeverno more. Ovakav položaj omogućio je bolji gospodarski razvoj i lakše uključivanje u svjetsku trgovinu.

Estuarij je široko i ljevkasto riječno ušće pogodno za gradnju luka jer nema većeg utjecaja morskih struja. Na samom estuariju Rajne u Sjeverno more razvila se najvažnija luka Europe, Europoort u Rotterdamu.

Sjeverno more osim što služi kao prostor za ribolov, brodogradnju i promet ima još jednu bitnu gospodarsku važnost. Radi se o tome da je Sjeverno more izrazito bogato naftom i zemnim plinom što izrazito pozitivno utječe na gospodarstva država koje imaju obale na spomenutom moru.

Vjetroelektrane u Zapadnoj Europi možemo pronaći na polderima Nizozemske. Osim nizozemskih poldera, vjetroelektrane možemo pronaći i uglavnom na obali Atlantskog oceana gdje pušu jači vjetrovi s oceana.

Pašnjaci danas prevladavaju na prostoru Zapadne Europe. U prošlosti je ovaj prostor bio pod šumama, ali degradacijom istih došlo je do njihovog smanjenja, a porasta površina pod pašnjacima.

Najveći proizvođač nafte i plina u Zapadnoj Europi je UK. Od država koje izlaze na Sjeverno more najveći proizvođač nafte i plina je Norveška dok je najveći potrošač Njemačka.

Dogger Bank veliki je plićak u Sjevernom moru poznat po najvećim ulovima ribe. Ribolovna sezona uglavnom ondje traje tijekom cijele godine, a najviše se love bakalari i sleđovi.

Vjetroelektrane u Zapadnoj Europi možemo pronaći na polderima Nizozemske te uglavnom na obali Atlantskog oceana gdje pušu jači vjetrovi s oceana.

Kontinentalne države su one koje nemaju izlaz na more. U Zapadnoj Europi ne računajući Monako samo je jedna takva država, a radi se o Luksemburgu.

Polderi su plodna tla u Nizozemskoj koji su nastali isušivanjem obalnih močvarnih područja. Danas se polderi koriste za poljoprivredu kroz pašnjake, ali i za naseljavnaje.

Obale Zapadne Europe uglavnom su nisko položene, a na zapadnim dijelovima Irske i Francuske je strma. Nisu pogodne za gradnju luka jer je velika razlika između plime i oseke te je veliki utjecaj valova i vjetrova.

Engleski kanal, The Chanell ili La Manche pomorski je kanal koji razdvaja Francusku i Veliku Britaniju i jedan je od najprometnijih pomorskih kanala jer povezuje Sjeverno more s Atlantskim oceanom.

Položaj na Atlantskom oceanu omogućio je razvoj gospodarstva kroz trgovinu i promet. Osim toga, omogućio je otkrivanje novoga svijeta i bržu kolonizaciju.

Zapadna Europa ima povoljan geografski položaj s obzirom na to da ima izlaz na Sjeverno more i Atlantski ocean koje povezuje La Manche ili još nazivan Engleski Kanal. Na navedenim vodenim površinama nalaze se i neke od najvažnijih europskih luka kroz koje prolazi velika količina tereta. Navedene luke uglavnom se nalaze u širokim i ljevkastim riječnim ušćima koji se nazivaju estuarij.

Važne rijeke Zapadne Europe su: Rajna (gospodarski najvažnija), Temza u Velikoj Britaniji te Garonne, Loire, Seine i Rhona u Francuskoj.

Dogger Bank veliki je plićak u Sjevernom moru poznat po ribolovu. Nalazi se oko 100km istočno od obale Engleske.

Stara gorja Zapadne Europe (Ardeni, Vogezi, gorja Velike Britanije,...) ležišta su željezne rude i kamenog ugljena. Spomenuta rudna bogatstva poslužila su kao osnova za razvoj industrije i gospodarstva.