Starost i reljef

Najveći dio površine Europe zauzimaju nizine. Više od 80% Europe nalazi se ispod 500m nadmorske visine. U Europi imamo niz značajnijih nizina kao što su: Panonska nizina, Padska nizina, Priatlantska nizina, Pribaltička nizina, Prikaspijska nizina, Vlaška nizina, Andaluzijska nizina i Istočnoeuropska nizina. Same nizine gušće su naseljene u odnosu na gorska i planinska područja u Europi. Potraži navedene nizine na geografskoj karti Europe u svome školskom geografskom atlasu.

Etna i Vezuv aktivni su europski vulkani koji se nalaze u Italiji. Sigurno Vam je poznata priča o Pompejima koje je zamela erupcija Vezuva još prije otprilike 2000 godina. Ukoliko niste upoznati s Pompejima možete pogledati jedan od filmova koji je snimljen prema ovom događaju ili pročitati poneku kratku priču na Internetu.

Istočnoeuropska nizina nalazi se na Ruskoj platformi. Svi dijelovi prastare Europe bogati su rudama pa tako i spomenuta Ruska platforma i zbog toga su gospodarski važni.

Krivi Rog jedno je od najvećih ležišta željezne rude u Ukrajini. Krivi Rog osmi je po veličini grad u Ukrajini u Dnjopropetrovskoj oblasti na jugu Ukrajine.

Periodi su kraće vremenske cjeline od era. Razlikujemo periode paleozoika: kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm, periode mezozoika: trijas, jura i kreda te periode kenozoika: paleogen, neogen i kvaratar (trenutni period).

Ere su kraća geološka razdoblja na koje se dijele eoni.

Fanerozoik je eon kojeg tvore ere paleozoik, mezozoik i kenozoik. Trenutno živimo u eri kenozoika u epohi koja se naziva holocen.

Ardeni, Vogezi, Kantarabijsko gorje, Ural, Skandinavsko gorje, Meseta, Rodopi samo neki su od primjera starih planina nastali u paleozoiku na prostoru Europe. Osim navedenih planina u Staru Europu još ubrajamo: Njemačko-češko sredogorje, Gorja Velike Britanije i Irske i Središnji masiv. Potraži navedene planine u svome školskom geografskom atlasu na geografskoj karti Europe.

Neki od najvećih europskih vulkana su:Etna na Siciliji, Vezuv kod Napulja, Teide na Kanarskim otocima, Hekla na Islandu Stromboli i Vulcano na Liparskom otočju,...

U Arhaiku se pojavljuju prvi organizimi na Zemlji. Prvi organizimi koju su bili prisutni na Zemlji bile su cijanobakterije, Zahvaljujući cijanobakterijama koje vrše fotosintezu pojavili su se prvi uvijeti za razvoj složenijeg života na Zemlji.

Stara gromadna gorja bogata su rudama te ih odlikuje manje visine u odnosu na mlada nabrana gorja koja su visoka, strmih padina i ne obiluju rudnim bogatstvima.

Najviši vrh Jugoistočne Europe nalazi se u Rodopima, a zove se Musala te se nalazi u Bugarskoj.

Kvaratar, neogen, paleogen periodi su iz ere kenozoika. Kenozoik je s druge strane era u eonu koji se naziva Fanerozoik.

Dinaridi su mlado ulančano gorje koje zauzima dio površine Republike Hrvatske. Najviši vrh Hrvatske, Dinara, koji se nalazi na istoimenoj planini dio je Dinarida.

Znanost koja proučava postanak, građu i razvoj života i procese kojim se oblikovala Zemlja naziva se geologija. Znanstvenici koji se bave geologijom nazivaju se geolozima. Jedno od osnovnih alata koje koriste geolozi je geološki čekić kojim geolozi na terenu prikupljaju materijal, ali može koristiti i kao mjerilo pri snimanju fotografija.

Stara Europa nastala je u paleozoiku, a odnosi se na: Ardene, Vogeze, Skandinavsko gorje (kasnije oblikovano radom ledenjaka), Ural, Središnji masiv, Gorja Velike Britanije i Irske, Mesetu, Rodope te Njemačko-češko sredogorje. Stara gromadna gorja bogata su rudama te su važna za razvoj gospodarstva te su uglavnom visoki do 1500m, ali ima iznimaka.

Alpe su mlade planine te uljez u ovome nizu jer su Kambrijsko gorje, Ardeni i Vogezi stara gorja. Mlade ulančane planine i gorja krenula se se izdizati u mezozoiku. Mladu Europu čine: Dinaridi, Karpati, Alpe, Pireneji, Apenini, Stara planina, Kavkaz, Betijski Kordiljeri i Šarsko-pindsko gorje. Potraži navedene planine na geografskoj karti Europe u svome školskom geografskom atlasu.

Nizinski dijelovi Hrvatske koji se nalaze na istoku naše države nalaze se u Panonskoj nizini. Dio Panonske nizine u dalekoj prošlosti prekrivalo je Panonsko more, odnosno Paratetis.

Zemlja je nastala prije otprilike 4,6 milijardi godina. Zemlja je u početku bila velika užarena kugla bez atmosfere i uvjeta za život.

Geologija je znanost koja se bavi proučavanjem razvoja, građe i postanka života na Zemlji.

Ere pratimo od eona fanerozoika, a to su: paleozoik, mezozoik i kenozoik. Mi trenutno živimo eonu fanerozoiku u eri kenozoiku, a u ovoj eri su se i pojavili ljudi.

Eon je najduže geološko razdoblje koje traje više miliona godina. Razlikujemo četiri eona, a to su: hadij, arhaik, proterozoik i fanerozoik (nastanak prvih kralježnjaka te doba dinosaura i ljudi). Hadij, arhaik (nastanak prvih živih organizama) i proterozoik (razvoj jednostavnih organizama, višestaničnih organizama i školjkaša) zajedno pripadaju razdoblju koje se naziva prekambrij.

Mezozoik se često naziva i erom dinosaura s obzirom da je njihov život tada bio na vrhuncu. Mezozoik se dijeli na tri razdoblja: trijas, juru i kredu. Dinosauri su životinje koje su dominirale tim dobom, a golosjemenjače biljna vrsta karakteristična za navedeno doba.

Mont Blanc najviši je vrh Alpi s visinom od oko 4800 metara te je drugi najviši vrh Europe nakon Elbrusa. Elbrus se nalazi na Kavkazu te je nešto viši od 5600 metara.

Geološki najduža razdoblja nazivaju se eonima. Kroz geološku prošlost razlikujemo 4 eona, a to su: hadij, arhaik, proterozoik i fanerozoik. Eon u kojemu danas živimo naziva se fanerozoik. Kraća geološka razdoblja nazivaju se erama.

Ardeni, Vogezi, Kantarabijsko gorje, Ural, Skandinavsko gorje, Meseta, Rodopi samo neki su od primjera starih planina nastali u paleozoiku na prostoru Europe. Osim navedenih planina u Staru Europu još ubrajamo: Njemačko-češko sredogorje, Gorja Velike Britanije i Irske i Središnji masiv. Potraži navedene planine u svome školskom geografskom atlasu na geografskoj karti Europe.

Mlada Europa nastala je u u kasnom mezozoiku i kenozoiku, a u nju ubrajamo: Apenine, Pireneje, Alpe, Dinaride, Kavkaz, Karpate, Staru planinu, Kantabrijsko gorje, Betijske Kordiljere i Šarsko-pindsko gorje. Mlade planine su visoke, strmih vrhova i padina te nemaju rudnih bogatstava.

Betijski Kordiljeri i Kantarabijsko gorje smješteni su na Pirenejskom poluotoku. Prisjeti se prethodne lekcije i navedi države Južne Europe koje se nalaze na Pirenejskom poluotoku.

Najveći dio europskih nizina nastao je u kenozoiku. Neke od najvećih europskih nizina, koje su ujedno i gusto naseljena područja, su: Istočnoeuropska (najveća), Panonska, Vlaška, Padska, Pribaltička, Priatlantska, Prikaspijska, Andaluzijska, Trakijska,... Istočnoeurospka i Sjevernoeurospka nizina prostiru se na prastarim dijelovima Europe.

Ukrajinski štit, Ruska platforma te Baltički štit tri su najstarija dijela Europe. Oni se nazivaju prastarom Europom, a nastali su u arhaiku.

Prastari dijelovi Europe nastali su u prekambriju, a u prastare dijelove ubrajamo: Rusku platformu, Baltički i Ukrajinski štit. Štitovi su bogati rudama što je dovelo do stvaranja velikih industrijskih gradova na njihovom području npr. Kiruna u Švedskoj gdje se proizvodi više od 90% europske željezne rude.