Ruska eksklava na Baltičkom moru naziva se Kalinjingradska oblast. Ondje je smještena i glavna ruska baltička flota, a sami grad Kalinjingrad je veliko industrijsko središte poznato po ležištima jantara.

Srednjosibirsko visočje prostor je bogat zlatom i dijamantima, a nalazi se između rijeka Jenisej i Lene.

Neustavnim referendumom 2014. godine Ruska Federacija je pripojila Sevastopolj i Krim pod svoju kontrolu. Sukobi koji su tada započeli još uvijek traju, a 2022. godine Ruska Federacija započela je rat u Ukrajini s tendencijom širenja svoje površine na ukrajinski teritorij.

Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika osnovan je 1922. nakon građanskog rata.

Klimatski čimbenici koji utječu na klimu u Ruskoj Federaciji su geografski smještaj, reljef, odnos kopna i mora, te kontinentalnost koja u Istočnoj Europi raste udaljavanjem od mora. Upravo zbog slabljenja utjecaja mora u unutrašnjosti prevladava snježno-šumska klima, a na jugu ima stepske klime.

Ruska Federacija sa nešto više od 17 milijuna četvornih kilometara najveća je država svijeta. Ruska Federacija prostire se kroz 11 različitih vremenskih zona te je ujedno euroazijska država s obzirom da se prostire na dva kontinenta.

Zapadnosibirska nizina prostor je između Urala i rijeke Jenisej kojega obilježavaju nepovoljna klima, brojne močvare i rijetka naseljenost. Prostor obiluje naftom i zemnim plinom, a prostor Kuznjeckog bazena obiluje raznim rudama (kameni ugljen i željezna ruda).

Početak sukoba između Ukrajine i Rusije značajnije je započeo 2014. godine kada je Ukrajina promijenila vlast koja je trebala Ukrajinu približiti Europskoj uniji što nije odgovaralo Rusiji. Također, nova vlada je donijela odluku o ukidanju ruskog jezika kao službenog što je dovelo do pobune Rusa u Ukrajini te je došlo do otpora na Krimu koji se pridružio Rusiji kao Republika Krim nakon što je na nepriznatom referendumu čak 97% stanovništva Krima se izjasnilo za tu ideju. Kasnije, do pobune dolazi i u Lugansku i Donjecku, a 2022. godine Rusija objavljuje rat Ukrajini.

Ruska Federacija euroazijska je država koja se prostire na više od 17 milijuna kilometara kvadratnih. Sama veličina Ruske Federacije može se vidjeti i kroz broj vremenskih zona jer Ruska Federacija se pruža kroz njih čak 11.

Prostor Kuznjeckog bazena obiluje raznim rudama (kameni ugljen i željezna ruda). Dio je to Zapadnosibirske nizine koja inače zbog klime nije gusto naseljena.

Ruske rijeke imaju: crnomorski slijev, slijev Kaspijskog jezera, slijev Baltičkog mora te sljevove Arktičkog i Tihog oceana. Među ruskim rijekama svojim značajem se ističu: Lena, Ob, Jenisej, Amur te svakako rijeka Volga. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene rijeke i odredi im sljevove.

Istočnoeuropska nizina prostor je velike gustoće naseljenosti zbog brojnih prirodnih uvjeta (nizinski prostor, plodno tlo, povoljna klima,...). Prostor je to gdje su razvijene primarne djelatnosti te je razvijen unutarnji plovni sustav zbog brojnih kanala i rijeka. Najplodnije tlo je na jugu, a vegetacija se reducira od pašnjaka preko šuma do tundre na krajnjem sjeveru.

Bajkalsko jezero najdublje je jezero svijeta koje se nalazi u azijskom dijelu Ruske Federacije. Osim što je najdublje jezero, one je jezero najbogatije vodom.

Krenemo li od sjevera prema jugu vidjet ćemo kako se se s promjenom klime mijenja i vegetacija. Tako na sjeveru prevladava tundra, južnije dolazi do pojave tajge, a kako idemo sve više prema jugu dolazi do pojave listopadnih šuma i na krajnjem jugu stepe.

Na krajnjem sjeveru prevladava snježna klima koja se prema jugu pretvara u najrašireniju klimu ovoga prostora snježno-šumsku. Južni dijelovi imaju umjereno toplu klimu, a dijelovi uz Kaspijsko jezero i jug Ukrajine suhe tipove klime.

Zapadnosibirska nizina koja se prostire između Urala i Jeniseja, površinom je najveća nizina u svijetu. Osim Zapadnosibirske nizine u Ruskoj Federaciji imamo i jako važnu Istočnoeuropsku nizinu gdje je glavnina stočarske i ratarske proizvodnje u Ruskoj Federaciji.