Od navedenih rijeka samo Cetina pripada sredozemnom slijevu, dok ostale rijeke pripadaju crnomorskom slijevu. Rijeke u južnoj Hrvatskoj imaju jadranski slijev koji je zapravo dio većega sredozemnog slijeva.

Kaspijsko jezero prema postanku je tektonsko jezero. Kaspijsko jezero je ujedno i ostatak nekadašnjeg mora pa je zbog toga i reliktno jezero. Aralsko jezero, koje nestaje, također je primjer reliktnog jezera.

Dunav, Don i Dnjepar pripadaju crnomorskom slijevu. Među njima rijeka Dunav je najduža i najvažnija rijeka crnomorskog slijeva. Dunav je dugačak 2858km, a teče kroz čak 10 država. Pokušaj uz pomoć fizičke karte Europe u svome školskom geografskom atlasu navesti države kroz koje teče Dunav.

Rijeke koje se nalaze na Skandinavskom poluotoku su kratke i nepogodne za plovidbu, a nepogodne su i kratke zbog nepristupačnog reljefa, odnosno gorja i planina koji se nalaze na sjeveru kontinenta.

Većina europskih jezera prema postanku su prirodna jezera. Među prirodnim jezerima prema postanku najveći je broj ledenjačkih jezera od kojih je Ladoga najveće jezero.

Kaspijsko jezero površinom je najveće jezero na svijetu. Površina Kaspijskog jezera iznosi više od 370 tisuća kilometara kvadratnih te je na sjeveru pliće zbog riječnih nanosa Volge, dok je na jugu dublji. Najveća dubina Kaspijskog jezera iznosi oko 1025m, dok je za usporedbu najveća dubina Jadranskog mora 1228m.

Rijeke Rhone i Ebro pripadaju sredozemnom slijevu. Osim Rhone i rijeke Ebro od većih rijeka sredozemnog slijeva možemo izdvojiti još rijeku Po koja teče kroz Padsku nizinu.

Najprometnija i gospodarski najznačajnija europska rijeka je Rajna koja pripada atlantskom slijevu. Na ušću rijeke Rajne u Sjeverno more nalazi se luka Rotterdam koja je najprometnija europska rijeka.

Rijeka Drava ima snježno-kišni režim što znači da većinu vode Drava dobiva iz otopljenog snijega, a manji dio iz kiše.

Rijeka Dunav najduža je rijeka crnomorskog slijeva. Dunav je dugačak 2858km, a teče kroz čak 10 država. Pokušaj uz pomoć fizičke karte Europe u svome školskom geografskom atlasu navesti države kroz koje teče Dunav.

Veličina i oblik kopna utjecali su na riječnu mrežu Europe. Rijeke se lako provlače kroz nizinske krajeve, ali u gorjima i planinama rijeka je morala usjeći svoj tok što utječe na oblik i veličinu rijeke.

U Istočnoj i Srednjoj Europi nalaze se najduže europske rijeke. Volga i Dunav dvije su najduže europske rijeke, a nalaze se baš u navedenim regijama.

Riječna mreža Europa je gusta i razgranata s najdužim rijekama na istoku i jugoistoku kontinenta. Najduža europska rijeka je Volga koja se nalazi na istoku kontinenta i ulijeva se u Kaspijsko jezero.

Samara je najveće europsko umjetno jezero koje se nalazi na rijeci Volgi u Rusiji. Samara se još naziva i Kujbiševsko jezero.

Mjerenje vodostaja važno je zbog obrane od poplava, opskrbe vodom ili gradnje hidroelektrana. Ukoliko stručnjaci znaju da postoji opasnost od poplava mogu se ranije pripremiti za moguće poplave, a postoji li opasnost mogu saznati baš iz mjerenja vodostaja.

Kratke rijeke sa strmim padom pogodne su za gradnju hidroelektrana. Što rijeka ima veći pad ona ima veći hidroenergetski potencijal.

Odra i Visla ulijevaju se u Baltičko more. Baltičko more koje se još naziva i Istočno more i Zapadno more, nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima: Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom.

Rijeke koje imaju snježno-kišni režim u proljeće imaju najviši vodostaj. Razlog k tome je što se snijeg najviše otpada u proljeće čime rijeke dobivaju velike količine vode.

Rijeka Rajna izvire u Švicarskoj, a ulijeva se u Sjeverno more. Rijeka Rajna dio plovnog puta Rajna-Majna-Dunav koji povezuje Jugoistočnu i Sjevernu Europu, a na rijeci Rajni leži i najprometnija riječna luka Europe, Rotterdam koja se nalazi u Nizozemskoj.

Sjeverna Dvina i Pečora pripadaju arktičkom slijevu. Rijeke su veći dio godine zaleđene pa su i njihove obale slabo naseljene i nemaju veće značenje.

Rijeka Volga, najduža europska rijeka, pripada slijevu Kaspijskog jezera. Volga teče kroz Rusiju i Kazahstan, a duga je čak 3531km što je za skoro 700km više od druge najduže europske rijeke, Dunava.

Ohridsko i Prespansko jezero primjeri su tektonskih jezera. Oba jezera danas su turističke destinacije za veliki broj turista, a ujedno su i jezera koja se nalaze na granicama dvaju, odnosno triju država.

Rijeka Volga, najduža europska rijeka, pripada slijevu Kaspijskog jezera. Volga teče kroz Rusiju i Kazahstan, a duga je čak 3531km što je za skoro 700km više od druge najduže europske rijeke, Dunava.

Najveći broj rijeka u Europi pripada atlantskom slijevu. Među većim rijekama atlantskog slijeva možemo izdvojiti: Temzu, Tejo, Rajna, Loire, Seine, Laba, Odra i Visla. Potraži navedene rijeke uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa i fizičke karte Europe.

Rajna-Majna-Dunav je prometni kanal koji povezuje Sjeverno i Crno more. Na ušću Rajne u Sjeverno more nalazi se luka Rotterdam, a na ušću Dunava u Crno more nalazi se rumunjska rijeka Constanţa.

Sjeverna Dvina je najvažanija rijeka europskog sjevera. Uz Sjevernu Dvinu treba istaknuti i Pečoru koja pripada arktičkom slijevu.

Većina hrvatskih rijeka ima kišno-sniježi režim. To znači da rijeke s takvim režimom većinu vode primaju iz kiše, a manji dio iz otopljenog snijega.

Rijeka Rajna izvire u Švicarskoj, a ulijeva se u Sjeverno more. Rijeka Rajna dio plovnog puta Rajna-Majna-Dunav koji povezuje Jugoistočnu i Sjevernu Europu, a na rijeci Rajni leži i najprometnija riječna luka Europe, Rotterdam koja se nalazi u Nizozemskoj.

Rijeke Neretva i Krka pripadaju sredozemnom slijevu. Rijeke u južnoj Hrvatskoj imaju jadranski slijev koji je zapravo dio većega sredozemnog slijeva.