Rijeke i jezera

Najdulja europska rijeka je Volga koja se ulijeva u Kaspijsko jezero. Druga po duljini je Dunav, a slijede Pečora, Sjeverna Dvina i Neva kao pet najduljih rijeka.

Rijeke Rhone i Ebro pripadaju sredozemnom slijevu. Osim Rhone i rijeke Ebro od većih rijeka sredozemnog slijeva možemo izdvojiti još rijeku Po koja teče kroz Padsku nizinu.

Čovjek svojim djelovanjem može utjecati na vodostaje rijeka, ali i na tok. Izgradnjom obrambenih sustava protiv poplava, izgradnjom akumulacija, gradnjom brana i drugim djelovanjem čovjek je djelomično izmijenio i sami tok rijeka.

Rijeka Rajna izvire u Švicarskoj, a ulijeva se u Sjeverno more. Rijeka Rajna dio plovnog puta Rajna-Majna-Dunav koji povezuje Jugoistočnu i Sjevernu Europu, a na rijeci Rajni leži i najprometnija riječna luka Europe, Rotterdam koja se nalazi u Nizozemskoj.

Rajna-Majna-Dunav je prometni kanal koji povezuje Sjeverno i Crno more. Na ušću Rajne u Sjeverno more nalazi se luka Rotterdam, a na ušću Dunava u Crno more nalazi se rumunjska rijeka Constanţa.

Sjeverna Dvina i Pečora pripadaju arktičkom slijevu. Rijeke su veći dio godine zaleđene pa su i njihove obale slabo naseljene i nemaju veće značenje.

Rijeke Skandinavskog slijeva su uglavnom kratke i brze pa nisu pogodne za plovidbu, ali pogodne su za izgradnju hidroelektrana.

Odra i Visla ulijevaju se u Baltičko more. Baltičko more koje se još naziva i Istočno more i Zapadno more, nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima: Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom.

Ledenjačka jezera najzastupljenija su prirodna jezera u Europi. Nastala su djelovanje leda i ledenjaka. Najraširenija su na sjeveru Europe te u planinskim prostorima. Neka od najznačajnijih ledenjačkih jezera su: Ladoga (najveće ledenjačko), Onega, Lago di Garda,...

Riječna mreža Europa je gusta i razgranata s najdužim rijekama na istoku i jugoistoku kontinenta. Najduža europska rijeka je Volga koja se nalazi na istoku kontinenta i ulijeva se u Kaspijsko jezero.

Riječna mreža Europe je gusta i razgranata s najdužim rijekama na istoku, jugoistoku te u središtu kontinenta. Rijeke se koriste za plovidbu, navodnjavanje te gospodarske aktivnosti.

Kaspijsko jezero prema postanku je tektonsko jezero. Kaspijsko jezero je ujedno i ostatak nekadašnjeg mora pa je zbog toga i reliktno jezero. Aralsko jezero, koje nestaje, također je primjer reliktnog jezera.

Mjerenje vodostaja važno je zbog obrane od poplava, opskrbe vodom ili gradnje hidroelektrana. Ukoliko stručnjaci znaju da postoji opasnost od poplava mogu se ranije pripremiti za moguće poplave, a postoji li opasnost mogu saznati baš iz mjerenja vodostaja.

Samara je najveće europsko umjetno jezero koje se nalazi na rijeci Volgi u Rusiji. Samara se još naziva i Kujbiševsko jezero.

U Europi razlikujemo pet velikih slivnih područja s obzirom na smjer otjecanja vode: atlantski slijev (slijev Sjevernog + slijev Baltičkog mora), sredozemni slijev, crnomorski slijev, arktički slijev i slijev Kaspijskog jezera.

Rijeke atlantskog slijeva u Zapadnoj Europi uglavnom su plovne te se gospodarski iskorištavaju za plovidbu. Na ušćima koja su uglavnom u obliku estuarija izgrađene su velike pomorske luke. Najznačajnije rijeke atlantskog slijeva su: Tejo, Douro, Loire, Laba, Temza Seine,...

Sjeverna Dvina je najvažanija rijeka europskog sjevera. Uz Sjevernu Dvinu treba istaknuti i Pečoru koja pripada arktičkom slijevu.

Najveći broj rijeka u Europi pripada atlantskom slijevu. Među većim rijekama atlantskog slijeva možemo izdvojiti: Temzu, Tejo, Rajna, Loire, Seine, Laba, Odra i Visla. Potraži navedene rijeke uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa i fizičke karte Europe.

Rijeka Drava ima snježno-kišni režim što znači da većinu vode Drava dobiva iz otopljenog snijega, a manji dio iz kiše.

Kaspijsko jezero najveće je jezero na svijetu te čini dio prirodne granice između Europe i Azije. Prema postanku svrstava se u tektonska jezera, a osim Kaspijskog neka od najznačajnijih tektonskih jezera su Prespansko i Ohridsko u Sjevernoj Makedoniji.

Većina europskih rijeka ima ujednačen vodostaj, prvenstveno rijeke u Srednjoj i Zapadnoj Europi. S druge strane, rijeke sredozemnog slijeva zbog nedostataka padalina i visokih temperatura ljeti imaju niže vodostaje. Na vodostaje mogu utjecati padaline, ali i otapanje snijega pa tako većina rijeka ima najviše vodostaje u proljeće.

Rijeka Rajna izvire u Švicarskoj, a ulijeva se u Sjeverno more. Rijeka Rajna dio plovnog puta Rajna-Majna-Dunav koji povezuje Jugoistočnu i Sjevernu Europu, a na rijeci Rajni leži i najprometnija riječna luka Europe, Rotterdam koja se nalazi u Nizozemskoj.

Rijeka Dunav najduža je rijeka crnomorskog slijeva. Dunav je dugačak 2858km, a teče kroz čak 10 država. Pokušaj uz pomoć fizičke karte Europe u svome školskom geografskom atlasu navesti države kroz koje teče Dunav.

Rijeke koje se nalaze na Skandinavskom poluotoku su kratke i nepogodne za plovidbu, a nepogodne su i kratke zbog nepristupačnog reljefa, odnosno gorja i planina koji se nalaze na sjeveru kontinenta.

U Istočnoj i Srednjoj Europi nalaze se najduže europske rijeke. Volga i Dunav dvije su najduže europske rijeke, a nalaze se baš u navedenim regijama.

Dunav, Don i Dnjepar pripadaju crnomorskom slijevu. Među njima rijeka Dunav je najduža i najvažnija rijeka crnomorskog slijeva. Dunav je dugačak 2858km, a teče kroz čak 10 država. Pokušaj uz pomoć fizičke karte Europe u svome školskom geografskom atlasu navesti države kroz koje teče Dunav.

Rijeke koje imaju snježno-kišni režim u proljeće imaju najviši vodostaj. Razlog k tome je što se snijeg najviše otpada u proljeće čime rijeke dobivaju velike količine vode.

Rajna je gospodarski najvažnija europska rijeka i šesta po duljini. Izvire u Alpama, a svoj tok završava kod grada Rotterdama u Nizozemskoj gdje je sagrađena i velika luka Europoort.

Rijeka Volga, najduža europska rijeka, pripada slijevu Kaspijskog jezera. Volga teče kroz Rusiju i Kazahstan, a duga je čak 3531km što je za skoro 700km više od druge najduže europske rijeke, Dunava.

Rijeke arktičkog slijeva veći dio godine su zaleđene pa nisu gospodarski značajne. Od rijeka arktičkog slijeva treba istaknuti Sjevernu Dvinu i Pečoru.

Rijeke sredozemnog slijeva uglavnom su kratke s razgranatim ušćima. Takva razgranata riječna ušća nazivaju se deltama. Neke od najznačajnijih rijeka sredozemnog slijeva su: Po, Rhone, Ebro, Marica,...

Rijeke crnomorskog slijeva su relativno duge te imaju prometnu važnost, Najvažnija među njima je Dunav - najduža rijeka u Europskoj uniji koja povezuje jugoistok i zapad Europe. Osim Dunava treba spomenuti i rijeke Don, Dnjepar, i Dnjestar. Rijeka Dunav je povezana s rijekama Rajnom i Majnom u kanal Rajna-Majna-Dunav koji povezuje jugoistok i zapad Europe.

Kaspijsko jezero površinom je najveće jezero na svijetu. Površina Kaspijskog jezera iznosi više od 370 tisuća kilometara kvadratnih te je na sjeveru pliće zbog riječnih nanosa Volge, dok je na jugu dublji. Najveća dubina Kaspijskog jezera iznosi oko 1025m, dok je za usporedbu najveća dubina Jadranskog mora 1228m.

Kratke rijeke sa strmim padom pogodne su za gradnju hidroelektrana. Što rijeka ima veći pad ona ima veći hidroenergetski potencijal.

Vulkanska jezera još su jedna od skupina prirodnih jezera. Neka od najznačajnijih vulkanskih jezera su Kaali u Estoniji te Neni i Albano u Italiji.

Rijeke Neretva i Krka pripadaju sredozemnom slijevu. Rijeke u južnoj Hrvatskoj imaju jadranski slijev koji je zapravo dio većega sredozemnog slijeva.

Ohridsko i Prespansko jezero primjeri su tektonskih jezera. Oba jezera danas su turističke destinacije za veliki broj turista, a ujedno su i jezera koja se nalaze na granicama dvaju, odnosno triju država.

Veličina i oblik kopna utjecali su na riječnu mrežu Europe. Rijeke se lako provlače kroz nizinske krajeve, ali u gorjima i planinama rijeka je morala usjeći svoj tok što utječe na oblik i veličinu rijeke.

Najprometnija i gospodarski najznačajnija europska rijeka je Rajna koja pripada atlantskom slijevu. Na ušću rijeke Rajne u Sjeverno more nalazi se luka Rotterdam koja je najprometnija europska rijeka.

Većina europskih jezera prema postanku su prirodna jezera. Među prirodnim jezerima prema postanku najveći je broj ledenjačkih jezera od kojih je Ladoga najveće jezero.

Većina hrvatskih rijeka ima kišno-sniježi režim. To znači da rijeke s takvim režimom većinu vode primaju iz kiše, a manji dio iz otopljenog snijega.

Rijeka Volga, najduža europska rijeka, pripada slijevu Kaspijskog jezera. Volga teče kroz Rusiju i Kazahstan, a duga je čak 3531km što je za skoro 700km više od druge najduže europske rijeke, Dunava.

Rijeke Kaspijskog jezera su relativno su duge te dio njih ima hidroenergetski potencijal. Rijeka Volga koja je najduža europska rijeka ulijeva se u Kaspijsko jezero isto kao i rijeka Ural.