Kontinentalne države su one koje nemaju izlaz na more. U Jugoistočnoj Europi kontinentalne države su Srbija, Kosovo i Sjeverna Makedonija.

Najveća jezera u Jugoistočnoj Europi su uglavnom tektonskog postanka, a među njima se ističu: Ohridsko, Prespansko i Skadarsko jezero. Navedena jezera osim što su izvori vode oni su ujedno i prirodne ljepote koje privlače veći broj turista.

Rodopi se nalaze na jugu Bugarske i jedno su od rijetkih starih gorja u Jugoistočnoj Europi. Rodopi su bili važni za razvoj Bugarskog gospodarstva zbog rudnih bogatstava.

Države Jugoistočne Europe su: Rumunjska (Bukurešt), Bugarska (Sofija), Srbija (Beograd), Kosovo (Priština), Crna Gora (Podgorica), Bosna i Hercegovina (Sarajevo) i Sjeverna Makedonija (Skopje).

Karpati su jedan od najdužih planinskih lanaca u Europi. Nalaze se u dijelovima Češke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Poljske, Ukrajine, Rumunjske i Srbije.

Države Jugoistočne Europe su: Rumunjska (Bukurešt), Bugarska (Sofija), Srbija (Beograd), Kosovo (Priština), Crna Gora (Podgorica), Bosna i Hercegovina (Sarajevo) i Sjeverna Makedonija (Skopje).

Savezna Republika Jugoslavija proglašena je 1992. nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine te je obuhvaćala prostor Srbije i Crne Gore. Navedena država mijenja ime u Srbija i Crna Gora 2003. godine, a 2006. godine nakon referenduma Crna Gora postaje samostalna država.

Između planina i gorja smjestile su se zavale. Tako treba spomenuti Sarajevsko-zeničku kotlinu u BiH, Metohijsku zavalu i Kosovsku zavalu u Kosovu,..

Reljefne cjeline najvažnije za gospodarstvo i život ljudi u Jugoistočnoj Europi su nizine. Među važnim nizinama Jugoistočne Europe možemo izdvojiti Vlašku nizinu, Trakijsku Nizinu te Panonsku nizinu. Potraži u svome školskom geografskom atlasu navedene nizine i razmisli zašto su one toliko važne za ljude i gospodarstvo.

Visoravni se u Jugoistočnoj Europi koristi za djelatnosti primarnog sektora. Veću većim visoravnima treba istaknuti Transilvaniju u Rumunjskoj, Moldavsku visoravan i Bugarsku ploču.

Najrašireniji tip klime u Jugoistočnoj Europi je ona umjereno topla vlažna za koju su karakteristične hladne i suhe zime te topla ljeta. Osim umjereno tople vlažne klime u Jugoistočnoj Europi možemo pronaći i vlažnu snježno-šumsku klimu u najvišim dijelovima,

Crnomorske države, kako im i samo ime govori, su one koje imaju izlaz na Crno more. U Jugoistočnoj Europi dvije su crnomorske države, a to su Bugarska i Rumunjska.

Kosovo je najmlađa država u Europi nastala 2008. godine kada su se odcijepili od Republike Srbije. Većinu stanovništva Kosova čine Albanci, dok ostalih naroda ima manje od 10% u ukupnoj populaciji spomenute države. Potraži Kosovo na geografskoj karti Europe u svome školskom geografskom atlasu te opiši njegov geografski položaj.

Dobrudža se nalazi na istoku Rumunjske između Dunava i obale crnoga mora, a radi se o velikome brežuljastom području.

Države Jugoistočne Europe su: Rumunjska (Bukurešt), Bugarska (Sofija), Srbija (Beograd), Kosovo (Priština), Crna Gora (Podgorica), Bosna i Hercegovina (Sarajevo) i Sjeverna Makedonija (Skopje).

Ruska Federacija kroz više plinovoda distribuira svoj zemni plin u Europu. Za prostor Jugoistočne Europe najvažniji je Turski tok jer kroz njega navedena regija dobiva najveće količine zemnog plina iz Ruske Federacije.

Bugarska i Rumunjska do 1878. godine bile su pod upravom Osmanlija. Kasnije su bili pod različitim upravama, a od 1945. do 1991. bile su pod utjecajem SSSR-a nakon čega dolazi doba demokracije. Od 2007. godine članice su Europske unije.

Države Jugoistočne Europe gradnjom Turskog toka plinovoda dobile su značajniju opskrbu plinom. Turskim tokom plin u Jugoistočnu Europu dolazi iz Ruske Federacije preko Turske.

Probijajući se kroz Karpate Dunav je oblikovao Đerdapsku klisuru koja je dio nacionalnog parka u Srbiji. Osim Dunava u Jugoistočnoj Europi imamo još neke važne rijeke, a to su: Velika Morava, Neretva, Marica, Vardar, Struma, Sava i Tisa. Uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa potraži navedene rijeke.

Jugoistočna Europa važna je zbog prometnog povezivanja velikih europskih cjelina te povezuje Europu i Aziju. Glavni prometni pravci vezani su uz cestovni, željeznički te riječni promet, ali razvijen je i cjevovodni promet.

Musala sa svojih 2925 metara najviši je vrh Jugoistočne Europe, a nalazi se u Bugarskoj. Navedeni vrh nalazi se na Rodopima koji uz Dinaride na zapadu ograničavaju utjecaj Jadranskog mora na klimu Jugoistočne Europe.

Države Jugoistočne Europe su: Rumunjska (Bukurešt), Bugarska (Sofija), Srbija (Beograd), Kosovo (Priština), Crna Gora (Podgorica), Bosna i Hercegovina (Sarajevo) i Sjeverna Makedonija (Skopje).

Kroz prostor Jugoistočne Europe prolaze prometni koridori IV., X. i VII.. Paneuropski koridor koji prati tok rijeke Dunav, a koji je izuzetno važan zbog trgovine označen je u mreži prometnih koridora rimskim brojem VII (7). Pomoću svoga školskog geografskog atlasa navedi države kroz koji prolazi paneuropski prometni koridor VII te navedi njegovu važnost za navedene države.

Djelovanjem tektonike litosfernih ploča nastala su brojna jezera u Jugoistočnoj Europi. Među najvećim tektonskim jezerima ističu se: Skadarsko, Ohridsko, Prespansko i Dojransko jezero.

Crna Gora je od 1992. do 2006. godina bila u državnim tvorevinama sa Srbijom nakon čega dolazi do referenduma i osamostaljenja. Današnje granice Crne Gore potječu od Drugog svjetskog rata kada se Crnoj Gori priključila i Boka kotorska.