Mora i obale

Sjeverno more nalazi se zapadno od najvećeg europskog poluotoka (Skandinavski poluotok) te istočno od najvećeg europskog otoka (Velika Britanija). Sjeverno more ubrajamo u mora zapadnog morskog pročelja skupa s Baltičkim, Keltskim i Norveškim morem.

Sicilija, Kreta i Island tri su europska otoka. U velike europske otoke, osim spomenutih, možemo još svrstati : Irsku, Korziku, Sardiniju, te Veliku Britaniju. Potraži navedene otoke na fizičkoj karti Europe u svojim školskim geografskim atlasima.

Brodovi koji omogućuju promet kroz Bijelo more i ostala ledena mora nazivaju se ledolomci. Ledolomci se koriste u polarnim i subpolarnim područjima, iako nisu rijetkost ni na važnijim rijekama koje se mogu zalediti preko zime.

Lagune su obalni plićaci koji nastaju kada stvaranjem lida.

Europsku morsku obalu možemo opisati kao razvedenu što znači da postoji veliki broj otoka, otočića, hridi,...

Maritimnost se može opisati kao utjecaj mora na kopno. Europa je najmaritimniji kontinent na Zemlji zbog velikog broja zaljeva i mora koji se uvlače u kopno i utječu na isti.

Porastom naseljenosti obalnih područja i porastom gospodarske djelatnosti na obali porasla je i onečišćenost mora. Turizam, zatvorenost mora, ljudsko djelovanje te otpad neki su od glavnih onečišćivača mora.

La Manche ili Engleski kanal naziv je pomorskog kanala koji povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean. U isto vrijeme on razdvaja Veliku Britaniju od Francuske.

Posljednje ledeno doba bilo je prije otprilike 10 000 godina. Otapanjem leda krajem posljednjeg ledenog doba morska razina se izdignula za 120 metara čime se promijenio izgled europske obale.

Barentsovo i Bijelo more pripadaju Arktičkom oceanu. Radi se o hladnim morima bogatima ribom koji su tijekom godine zaleđeni.

Maritimnost predstavlja utjecaj mora na klimu na kopnu. More svojim svojstvima ublažava ljeti temperature na kopnu, a zimi zagrijava kopno. Maritimnost je izraženija na zapadu u odnosu na istok jer prema istoku povećava se udio kopna i slabi utjecaj mora.

U zapadno europsko primorje spadaju mora kao što su Sjeverno, Baltičko i Norveško more. Zapadno europsko primorje na značaju dobiva nakon velikih geografskih otkrića kada se trgovina prebacuje na Atlantski ocean. Neke od najvećih europskih luka smještene su u zapadnom europskom primorju, a najveća europska luka je Rotterdam u Nizozemskoj također smještena u zapadnom primorju.

Obale južnog primorja su uglavnom strme zbog izdizanja planina uz same obale. S druge strane, položene obale su česte u Zapadnoj Europi gdje su i morske mijene izraženije.

Otok je kopnena cjelina okružena sa svih strana morima (npr. Irska, Island,...). S druge strane, poluotoci su kopnene cjeline s tri strane okružene morima, a s jedne strane su povezani s kopnom (npr. Istra, Pelješac, Apeninski poluotok,...).

La Manche ili Engleski kanal naziv je pomorskog kanala koji povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean. U isto vrijeme on razdvaja Veliku Britaniju od Francuske.

Velika Britanija najveći je europski otok. Osim Velike Britanije u velike europske otoke možemo svrstati: Irsku, Korziku, Siciliju, Sardiniju, Island te Kretu. Potraži navedene otoke na fizičkoj karti Europe u svojim školskim geografskim atlasima.

Podmorje Sjevernog mora bogato je naftom i zemnim plinom. Upravo na tim fosilnim gorivima Norveška je zasnivala svoj gospodarski razvoj te je danas jedna od gospodarski najrazvijenijih europskih država.

Delta je razgranato riječno ušće dosta često za rijeke u Sredozemlju gdje su slabe morske mijene (npr. rijeke Neretva, Po,...). Estuariji su ljevkasta riječna ušća karakteristična za rijeke na zapadu Europe, a upravo na estuarijima su nastale neke od najvećih europskih luka (npr. Rotterdam).

Sredozemlje je glavno turističko područje u Europi, a tome pogoduju sredozemna klima i geografski položaj Južne Europe.

Morski zaljevi nastali potapanjem ušća ili riječne doline nazivaju se rijasima. Rijase u Europi možemi vidjeti na zapadu Francuske, točnije na području Bretagne.

Dogger Bank je plićak na području Sjevernog mora poznat kao veliko ribolovno područje.

Sjeverno more jedno od je od gospodarski najvažnijih i najprometnijih mora u Europi. Koristi se za promet, ribolov te za eksploataciju zemnog plina i nafte.

Barentsovo i Bijelo more pripadaju Arktičkom oceanu. Radi se o hladnim morima bogatima ribom koji su tijekom godine zaleđeni te su zbog toga obale uz njih slabo naseljene.

Morski zaljevi nastali potapanjem ušća ili riječne doline nazivaju se rijasima. Rijase u Europi možemo vidjeti na zapadu Francuske, točnije na području Bretagne, zapadu Irske,...

Najsjevernija europska pomorska luka naziva se Murmansk koja se nalazi u Rusiji. Murmansk se nalazi na poluotoku Koli u blizini granice s Norveškom i Finskom.

Lagune su plitka područja prudovima odvojena od mora. Lagune i lida karakteristični su fluvijalni reljefni oblici u područjima rijeka sredozemnoga slijeva.

Dio kopna koji je jednom stranom povezan s ostatkom kopna, a s ostalih strana ga okružuje more naziva se poluotok. Neki od velikih europskih poluotoka su: Peleponez, Krim, Kola, Apeninski, Skandinavski i Pirenesjki poluotok.

Dalmatinski tip obale je onaj u kojemu je smjer pružanja otoka usporedan na smjer pružanja obale. Ovakav tip obale karakterističan je za jug Europe (npr. Hrvatska).

Bijelo more većinu godine je zaleđeno i zbog toga je promet kroz njega otežan ili potpuno obustavljen. Brodovi koji omogućuju promet kroz Bijelo more i ostala ledena mora nazivaju se ledolomci. Ledolomci se koriste u polarnim i subpolarnim područjima, iako nisu rijetkost ni na važnijim rijekama koje se mogu zalediti preko zime.

Golfska struja omogućuje promet kroz Barenstovo more jer ona s obzirom da je topla morska struja onemogućuje zaleđivanje Barentsova mora. Pretpostavlja se da će slabljenjem Goflske struje u budućnosti i njenim zakretanjem prema zapadu doći do ponovnog zaleđivanja najsjevernijih dijelova Zemlje koji danas nisu pod ledom.

Zapadno morsko i obalno pročelje proteže se od vrha Kinnarodden do Gibraltarskih vrata. Kinnaroden je vrh u Norveškoj dok je Gibraltar britanska eksklava. Razmisli i pokušaj objasniti što su to eksklave i navedi barem jedan primjer istih.

Crno more nosi titulu najistočnijeg europskog mora. Crno more ubraja se u mora južnoga morskog i obalnog pročelja Europe zajedno sa Sredozemnim morem.

Neki od velikih europskih otoka koje treba istaknuti su: Velika Britanija (najveći europski otok), Sicilija, Sardinija, Korzika, Kreta, Irska, Island,...

Fjordovi su duboki i uski morski zaljevi nastali djelovanjem ledenjaka. Karakteristični su za sjever Europe, a Norveška je država najpoznatija po fjordovima.

Rijeke sredozemnog slijeva uglavnom imaju ušća u obliku delte. S druge strane, ljevkasta riječna ušća nazivaju se estuarijima.

Skandinavski poluotok, najveći poluotok u Europi, nalazi se na sjeveru Europe. Prisjeti se i pokušaj navesti koju su države smještene na Skandinavskom poluotoku te u kojoj se europskoj geografskoj regiji nalaze.

Najsjevernija europska pomorska luka naziva se Murmansk koja se nalazi u Rusiji. Murmansk se nalazi na poluotoku Koli u blizini granice s Norveškom i Finskom.

Skandinavski poluotok, najveći poluotok u Europi, nalazi se na sjeveru Europe. Prisjeti se i pokušaj navesti koju su države smještene na Skandinavskom poluotoku te u kojoj se europskoj geografskoj regiji nalaze.

Europa je kontinent s izuzetno razvedenom obalom, a Norveška i Grčka primjeri su država s najrazvedenijim obalama u Europi.

Brodovi koji omogućuju promet kroz Bijelo more i ostala ledena mora nazivaju se ledolomci. Ledolomci se koriste u polarnim i subpolarnim područjima, iako nisu rijetkost ni na važnijim rijekama koje se mogu zalediti preko zime.

Europsku obalu i morska pročelja možemo podijeliti na tri primorja: sjeverno, zapadno i južno primorje. Istočnog primorja nema jer na istoku nema mora zbog prevlasti kopna.

Južno morsko i obalno pročelje obuhvaća prostor Crnog mora te Sredozemnog mora i njegovih manjih dijelova na jugu Europe. Samo Sredozemno more kao i Crno more su zatvorena mora koja kroz morske kanale i prolaze obavljaju izmjenu vode. Mora su pogodna za razvoj turizma, a obale su gusto naseljene.

Posljednje ledeno doba nakon što je završilo prije 11 000 godina dovelo je do promjene morske razine. Morska razina se izdigla za 120m zbog čega je došlo do potapanja dijelova kopna i nastajanja pojedinih današnjih otoka i poluotoka.

Norveško more nalazi se na sjeveru Europe te je gospodarski vrlo važno zbog ribolova te nafte i zemnog plina.

Gibraltarska vrata su morski prolaz koji povezuje Sredozemno more i Atlantski ocean. Gibraltarska vrata su i prolaz koji odvaja Afriku od Europe, a širok je 14km na svome najužem dijelu.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito na pravac pružanja obale nazivaju se norveškim tipom obale. S druge strane, tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.

Sjeverno more je plitko more, ali i bogato fosilnim gorivima isto kao i ribljim fondom što je uzrokovalo visoku gospodarsku razvijenost država koje imaju obale na navedenom moru.

Golfska morska struja je topla morska struja koja do zapada i sjevera Europe dolazi iz Meksičkog zaljeva. Zbog djelovanja Golfske morske struje navedeni prostori se ne zaleđuju i omogućen je promet tijekom cijele godine. Tako se npr. zahvaljujući Golfskoj struji ruska luka Murmansk, tj. more oko nje ne zaleđuje.

Baltičko more relativno je zatvoreno more koje je s ostalim morima povezano brojnim morskim kanalima i prolazima (Skagerrak, Kattegat,...). Karakteristike su mu mala slanost vode zbog brojnih pritoka.

Najprometnija europska luka je luka Rotterdam u Nizozemskoj. Rotterdam se nalazi na estuariju rijeke Rajne u Sjeverno more.

Rijeka Po u Italiji primjer je rijeke koja ima deltasto ušće. Rijeka Po teče kroz važnu Padsku nizinu gdje se nalaze neki od najvećih talijanskih gradova.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito na pravac pružanja obale nazivaju se norveškim tipom obale. S druge strane, tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.