Kontinent na kojem živimo

Euroazijske države su one države koje se nalaze na granici Europe i Azije. Takvih je pet država, a to su: Ruska Federacija, Turska, Gruzija, Azerbajdžan i Armenija.

Prirodna granica između Europe i Azije prati plani u Ural, rijeku Ural, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Crno more, Mramorno more te morske prolaze Bospor i Dardanele. Treba spomenuti kako je navedena podjela dogovorena jer Azija i Europa su zapravo jedna velika kopnena cjelina.

Zapadni vjetrovi donose topao i vlažan zrak u Europu. Zapadni vjetrovi su planetarni vjetrovi koji pušu u području sjevernog i južnog umjerenog toplinskog pojasa.

Sredozemna klima nosi još naziv i klima masline zbog maslina koje su karakteristične za sredozemnu klimu. Karakteristika sredozemnih klima je manja količina padalina u ljeti u odnosu na zimsko razdoblje. S druge strane, najveće temperature su ljeti, dok su hladnija razdoblja u zimskim mjesecima.

Obilježja vlažne snježno-šumske klime su topla ili svježa ljeta i hladne zime. Istočna Europa i Skandinavija prostori su u Europi koji imaju vlažnu snježno-šumsku klimu.

Lunjski maslinici s maslinama starim i preko tisuću godina nalaze se na Pagu.

Većina Europa nalazi se u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, dok se manji dio Europe, onaj sjeverniji dio, nalazi u sjevernom hladnom toplinskom pojasu. S obzirom na to da se Europa ne nalazi u žarkom toplinskom pojasu u Europi nema tropske kišne klime.

44 različite države nalaze se na europskom kontinentu. Te se države razlikuju prema površini, broju stanovnika, gospodarskoj razvijenosti i mnogim drugim pokazateljima.

Europa i Afrika razdvojene su Gibraltarskim vratima koja služe kao granica između Sredozemnog mora i Atlantskog oceana, a drugi dio granice je upravo spomenuto Sredozemno more.

Islandska ciklona, uz sredozemne ciklone, zimi donosi padaline i nagle promjene vremena u južnoj Europi. Ciklone su općenito područja niskoga tlaka zraka koja donose nestabilno vrijeme.

Azija i Europa čine veliku kopnenu cjelinu Euroaziju. Zbog razlika u kulturi, zbog povijesnih razloga, razlike u gospodarskoj razvijenosti i tradicije Azija i Europa se dijele na dva kontinenta.

Padaline u Europi se smanjuju od zapada prema istoku zbog povećanog utjecaja kontinentalnosti u unutrašnjosti kontinenta, odnosno zbog smanjenja utjecaja maritimnosti.

Europa je po veličini 6. kontinent na Zemlji, a od Europe jedino je manja Australija. Promatramo li broj stanovnika tu je Europa treći najveći kontinent, a više stanovnika imaju samo Azija i Afrika.

Azori se nalaze u Atlantskom oceanu. Azori su otočje koje pripada Portugalu. U Azorima se ističu se tri grupe kojima su glavni otoci: Flores i Corvo na sjeverozapadu, Faial, Pico, São Jorge, Graciosa i Terciera u centru, São Miguel i Santa Maria na jugoistoku.

Umjereno topla vlažna klima prevladava u Londonu, glavnom gradu Engleske. Količina padalina u umjereno toploj vlažnoj klimi je pravilno raspoređena tijekom cijele godine, a temperature su raspoređene tako da su ljeta topla, a zime blage.

Ukoliko se popnemo s točke koja se nalazi na 0m nadmorske visine na točku koja se nalazi na 400m nadmorske visine temperatura zraka će opasti za 2°C. Zašto temperatura opada udaljavanjem od površine Zemlje? Odgovor je jednostavan, zbog toga što Sunce zagrijava površinu Zemlje od koje se toplina reflektira u atmosferu i tako se zagrijava zrak, a samim udaljavanjem od izvora topline i temperatura će biti manja.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom naziva se često, zbog vegetacije koja raste u područjima s navedenom klimom, i klimom bukve.

Zbog bujne i raznolike vegetacije Irsku se naziva zelenim otokom. Prisjeti se i pokušaj navesti europsku geografsku regiju u kojoj se nalazi Irska.

U Europi prevladavaju umjereno topla vlažna klima i snježno-šumska klima. Oko obale Kaspijskog jezera, dijelu Ukrajine i dijelovima Pirinejskog poluotoka rasprostire se suha klima te u najsjevernijim dijelovima Europe rasprostire se klima tundre.

Glavni grad Finske, Helsinki, ima snježno-šumsku klimu. Područja koja imaju snježno-šumsku klimu imaju topla ili blaga ljeta, dok su zime hladne te zimi pada snijeg.

Europa je smještena istočno od Atlantskog oceana, sjeverno od Afrike i Sredozemnog mora, južno od Arktičkog oceana te zapadno od Azije. Možemo reći kako Europa ima povoljan geografski položaj jer se nalazi i u središtu kopnene polutke što je dovelo do gospodarskog razvoja i jednog od najrazvijenijih dijelova svijeta.

Zajednica mahovine, lišajeva i grmovitog bilja karakteristična za snježnu klimu naziva se tundra. Područja koja imaju snježno-šumsku klimu imaju topla ili blaga ljeta, dok su zime hladne te zimi pada snijeg.

Nadmorska visina najizraženiji je klimatski čimbenik u reljefno najvišim dijelovima Europe. Udaljavanjem od površine Zemlje za 100 metara, temperatura zraka opadne za 0,5°C.

Prostori pod utjecajem mora i oceana imaju svježa ljeta i blage zime. Razlog je taj što se more sporije grije i sporije hladi u odnosu na kopno i tako utječe na klimu u priobalnim područjima.

Azorska anticiklona ljeti donosi suho i toplo vrijeme u Europu. Anticiklone su općenito područja visokog tlaka zraka koja donose mirno i stabilno vrijeme u atmosferi.

Zajednica niskih trava karakteristične za stepske klime naziva se stepa. Sjeverne obale Kaspijskog jezera, jugoistok Španjolske i najjužniji dijelovi Ukrajine imaju stepsku klimu.

Umjereno topla vlažna klima prevladava u najvećem dijelu Zapadne, Središnje i Jugoistočne Europe. Količina padalina u umjereno toploj vlažnoj klimi je pravilno raspoređena tijekom cijele godine, a temperature su raspoređene tako da su ljeta topla, a zime blage.

Euroazija je kopnena cjelina koju čine Azija i Europa. Azija i Europa zapravo su spojeni kontinenti, ali dogovorom zbog povijesnih, kulturnih te gospodarskih razloga su razdvojeni na dva kontinenta.

Karakteristika sredozemnih klima je manja količina padalina u ljeti u odnosu na zimsko razdoblje. S druge strane, najveće temperature su ljeti, dok su hladnija razdoblja u zimskim mjesecima.

Golfska struja donosi toplu morsku vodu do zapadnih i sjeverozapadnih obala Europe. Golfska struja nastaje u Meksičkom zaljevu te je glavni krivac zašto sjever Europe nije pod ledom.

Povećanjem nadmorske visine za 100m temperatura zraka opada za 0,5°C. Zašto temperatura opada udaljavanjem od površine Zemlje? Odgovor je jednostavan, zbog toga što Sunce zagrijava površinu Zemlje od koje se toplina reflektira u atmosferu i tako se zagrijava zrak, a samim udaljavanjem od izvora topline i temperatura će biti manja.

Europa je smještena u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu te na sjevernoj, istočnoj i zapadnoj polutci. Možemo reći kako je Europa smještena u središtu kopnene polutke. Spomenuti položaj omogućio je dominantnost umjerenih klima te topla mora koja su potaknula naseljenost ovoga kontinenta.

Krajnje točke Europe su:\r

\r
• najsjevernija - rt Kinnarodden u Norveškoj
\r
• najjužnija - rt Tarifa u Španjolskoj
\r
• najistočnija - sjeverni dio Urala
\r
• najzapadnija - rt Roca u Portugalu
\r

Na rasprostranjenost umjerenih klima u Europi osim geografskog smještaja utječu i razvedenost obala i blizina mora i oceana. Prisjeti se gradiva šestoga razreda i pokušaj objasniti zašto se udaljavanjem od ekvatora prema sjeveru ili jugu temperaturu snižavaju.

Vegetacija vazdazelene šume bora, jele i smreke naziva se tajga. Tajga se prostire na područjima koja imaju vlažnu snježno-šumsku klimu kao što su Skandinavija i istok Europe.

U prošlosti je bilo malo drugačije poimanje Europe i Azije. Tako su Grci smatrali da sve zapadno od Egejskog mora, a Azija sve istočno. Kasnije se kao dio granice uzimala rijeka Don dok se nije pomaknula sve do Urala na istoku koji se i danas uzima kao dio prirodne granice ova dva kontinenta.

Istočna Europa i Skandinavija uglavnom imaju vlažnu snježno-šumsku klimu. Područja koja imaju snježno-šumsku klimu imaju topla ili blaga ljeta, dok su zime hladne te zimi pada snijeg.

Prostori Panonske i Vlaške nizine imaju umjereno toplu vlažnu klimo s vrućim ljetima. Količina padalina u umjereno toploj vlažnoj klimi je pravilno raspoređena tijekom cijele godine, a temperature su raspoređene tako da su ljeta topla, a zime blage.

Najraširenija biljna zajednica na područjima sa sredozemnom klimom je makija. Makiju čine grmlja i termofilne biljke, a makija je nastala degradacijom šumskoga prostora.