Gradovi i gradski način života

U srednjem vijeku nastaju novi gradovi koji su uglavnom bili mali i stvarali su se oko burgova ili na križištima prometnih pravaca. Većina stanovnika živjela je na selu, a bogataši i plemstvo činili su najveći udio gradskog stanovništva.

Grci su pretežito razvijali gradove na Jugoistoku Europe. Rimljani su s druge strane, razvijali gradove na području juga i zapada Europe.

SIX Swiss Exchange vodeća je europska burza sa sjedištem u Zürichu. Istraži i navedi u kojim se europskim gradovima nalaze značajnije burze.

Globalni gradovi su oni gradovi koji svojim brojnim funkcijama utječe na šire područje od samoga grada, gradovi u kojima su brojna sjedišta multinacionalnih kompanija, gradovi s burzama, gradovi s važnim zračnim lukama, gradovi koji su prometna središta,... Primjeri globalnih gradova u Europi su: London, Barcelona, Rim, Beč, Moskva, Bruxelles,...

Industrijska faza urbanizacije je onaj period nastajanja i razvoja gradova nakon industrijske revolucije. Industrijska faza urbanizacije označava relativno brzo naseljavanje i širenje gradova. Razdoblje prije toga naziva se predindustrijska faza urbanizacije.

Najveći europski grad 1700. godine bio je Istanbul(euroazijski grad) sa 700 000 stanovnika, a slijedili su ga London i Pariz s nešto više od 500 000 stanovnika. Samo 210 godina kasnije, 1910, godine London je bio najveći europski grad, ali sa 7,2 milijuna stanovnika, a slijedili su ga Pariz i Berlin s 3 odnosno 2 milijuna stanovnika.

Najveći europski grad prema broju stanovnika 1700. godine bio je Istanbul. Istraži i navedi koji je danas najmnogoljudniji europski grad.

Globalni gradovi su oni gradovi koji utječu na cijeli svijet. Globalni grad je grad s posebnim funkcijama i značenjem nastao djelovanjem globalizacijskih procesa.

Obilježje postindustrijskog doba je da se sve više ljudi zapošljava u tercijarnom sektoru djelatnosti. Danas je udio zaposlenih u tercijarnim djelatnostima jedan od pokazatelja gospodarskog razvoja neke države.

Prvi gradovi nastali su u starom vijeku. Neki od značajnijih gradova iz navedenog razdoblja su: Atena, Sparta, Mikena i Rim.

Stupanj urbanizacije u Hrvatskoj je manji od 90%. Stupanj urbanizacije u Hrvatskoj iznosi otprilike 60%.

Udio gradskog u ukupnom stanovništvu nazivamo stupanj urbanizacije. Visoko razvijene države imaju uglavnom više urbanog od ruralnog stanovništva.

Stupanj urbanizacije pokazatelj je koji nam govori koliko je gradskog stanovništva u ukupnom stanovništvu. U Europi čak 75% stanovništva živi u gradovima.

Nedostatak parkirnih mjesta, prenapučenost gradova i onečišćenost zraka neki su od problema modernih gradova.

Prema ekonomskoj snazi, uz London i Zürich. u Europi prednjači još i Dublin. Istraži i navedi države u kojima se nalaze navedeni gradovi.

Poslijeindustrijska faza urbanizacije doba je kada se većina stanovništva zapošljava u tercijarnom sektoru djelatnosti i kada nije rijetkost da stanovništvo koje radi u gradu ne živi u njemu već u njegovoj okolici. Razvoj prometa omogućio je život na selu, a rad u gradu jer se relativno brzo dolazi iz jednoga u drugo mjesto, a ljudi se odlučuju seliti na sela zbog jeftinijih stambenih objekata i mira.

Danas u europskim gradovima i njihovim okolicama živi otprilike 75% stanovništva. Navedene brojke govore nam kako je Europa uglavnom urbani kontinent jer samo 25% stanovništva živi u ruralnim krajevima.

Canary Wharf nova je poslovna četvrt u istočnom dijelu Londona. Nastala je na Docklandsu, području gdje su prije bili dokovi za brodove koji su prevozili rajčice.

Gradovi oko burgova i samostana nastaju u srednjem vijeku. U središtu burga nalazio se vlastelinski dvor kako bi bio zaštićeniji u slučaju neprijateljskih napada, a oko dvora živjeli su feudalci.

Prema legendi o dječaku Warsu i djevojčici Sawi ime je dobio glavni grad Poljske. Glavni grad Poljske naziva se Varšava.

Grci su pretežito razvijali gradove na Jugoistoku Europe. Rimljani su s druge strane, razvijali gradove na području juga i zapada Europe.

Island ima veći stupanj urbanizacije od Hrvatske. Stupanj urbanizacije na Islandu je preko 90% dok je u Hrvatskoj nešto niži od 60%.

Glavni grad Francuske osnovali su Kelti. Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Trenutno najveće europske aglomeracije koje imaju preko 10 milijuna stanovnika su Moskva, Pariz i London.

Prema ekonomskoj snazi, uz London i Zürich. u Europi prednjači još i Dublin. Prema kulturnom utjecaju ističu se Beč, London i Pariz, a prema kvaliteti života Stockholm.

Deruralizacija je proces napuštanja sela kao trajnog mjesta stanovanja. Do deruralizacije došlo je ponajviše zbog razvoja industrije koja se razvijala u gradovima te je stanovništvo u potrazi za poslom preseljavalo iz sela u gradove.

Najveći udio gradskog stanovništva u Europi imaju male države kao što su Monako, San Marino, Malta, Belgija i Island. S druge strane, najmanje gradskog stanovništva imaju Lihtenštajn, Kosovo, Sjeverna Makedonija,...

Neki od suvremenih problema velikih gradova su: problemi u vodoopskrbi, problem nedostatka parkirnih mjesta, prevelika buka, onečišćen zrak, nedostatak stambenog prostora, visoke cijene stambenog prostora,...

Beč je jedan od europskih globalnih gradova. Osim Beča primjeri europskih globalnih gradova su: Moskvu, Frankfurt, Amsterdam, London, Barcelonu, Madrid, Rim,...

Industrija je utjecala na deagrarizaciju jer se stanovništvo selilo iz sela u gradove što je osim deruralizacije uzrokovalo deagrarizaciju.

Bosna i Hercegovina jedna je od europskih država s najnižim stupnjem urbanizacije. Razmisli i pokušaj navesti neke od većih i značajnijih gradova u Bosni i Hercegovini.

2020. godine u Europi je bilo više od 70 višemilijunskih aglomeracija. Razmisli i pokušaj navesti neke višemilijunske gradove u Europi, a kao pomoć reći ćemo ti da je jedan od njih London.

Prvi gradovi u Europi razvijaju se u starom vijeku, a razvili su se pod utjecajem rimske i grčke civilizacije. Tadašnji gradovi bili su centri trgovine, kulture, obrazovanja,...