Društveno-geografska obilježja

U regiji prevladavaju Slaveni kao narodnosna skupina, dok Romani čine većinu u Moldaviji. Vjerski gledano, dominantno je pravoslavlje, no prisutne su i druge religije. Glavni jezici su ruski, ukrajinski, bjeloruski i rumunjski; u Bjelorusiji su službena oba – ruski i bjeloruski.

Odesa je glavna ukrajinska luka na Crnom moru te važno industrijsko i prometno središte države.

Moldavija je država Istočne Europe koja ima najrazvijeniji primarni sektor gdje se kao djelatnost najviše ističe poljoprivreda -vinogradarstvo. U Ostalim državama promatrajući zaposlenost u primarnom sektoru vidljivo je kako je najviše stanovništva zaposleno u poljoprivredi gdje se uzgajaju kulture kao što su: žitarice, uljarice, industrijsko bilje. Stočarstvo je razvijeno na jugu Bjelorusije i Moldavije te sjeveru Ukrajine.

Ovo područje na istoku Ukrajine i dijelom u Rusiji jedno je od najbogatijih svjetskih nalazišta ugljena. Ima ključnu ulogu u industrijskoj snazi Ukrajine.

Prirodno kretanje je negativno u svim državama Istočne Europe. Kod prostornog kretanja imamo političke uzroke, ali i ekonomske gdje se stanovništvo iseljava uglavnom prema razvijenijim dijelovima Europe. Sama negativna stopa prirodne promjene i negativan migracijski saldo doveli su do procesa senilizacije u Istočnoj Europi.

Najgušće naseljeni prostori u Istočnoj Europi su: prostori glavnih gradova, te područja oko velikih rijeka (Volga, Don, Dnjepar,...) te druga veća središta u državama kao što je Sankt Peterburg u Ruskoj Federaciji.

Sekundarni sektor izrazito je razvijen u većini država Istočne Europe, a glavne grane su energetika i industrija. Bjelorusija i Moldavija nemaju značajnija prirodna bogatstva pa su primorani uvoziti rude i energente. Energetika je razvijena zbog obilježja rijeka koje ondje teku i koje imaju hidroenergetski potencijal (Dnjepar, Volga, Don,...). Od grana industrije razvijene su: petrokemijska, drvna, prehrambena, automobilska,...

Ukrajinsko gospodarstvo zbog ratova s Ruskom Federacijom bilježi negativne trendove. Prvotni sukob 2014. godine oko Krima te sadašnji sukobi koji su započeli 2022. godine unazadili su Ukrajinsko gospodarstvo.

Zajednica Neovisnih Država nastala je u prosincu 1991. godine sporazumom u Minsku. Prve članice su bile Ukrajina, Bjelorusija i Ruska Federacija, a kasnije su se pridružile ostale članice. Sama Zajednica osnovana je radi rješavanja suvremenih problema i radi gospodarskog razvoja jer je ranije došlo do velikih političkih promjena u Europi.

Donjecki ugljeni bazen (Donbas) jedno je od ugljenom najbogatijih područja u svijetu. Većina navedenog područja nalazi se u Ukrajini, a manjim dijelom u Ruskoj Federaciji.

Ukrajina se naziva i \"žitnicom Europe\" s obzirom na to da se nalazi na velikom stepskom području gdje dominira crnica kao najplodnije tlo. Osim što se bavi proizvodnjom žita, Ukrajina je jedna od europskih država koja prednjači u stočarskoj proizvodnji.

Istočna Europa obuhvaća: Bjelorusiju (Minsk), Moldaviju (Kišinjev), Ukrajinu (Kijev) i Rusku Federaciju (Moskva).

Bjelorusija slabo obiluje rudama i fosilnim gorivima, ali ipak bilježi izvoz pojedinih ruda među kojima dominiraju treset i kalijeve soli. Bjelorusija je u snažnoj gospodarskoj vezi s Ruskom Federacijom te mnogo ovise o svome istočnom partneru - Rusiji.

Bjelorusija u svome etničkom sastavu ima nešto manje od 85% Bjelorusa što ju čini etnički najhomogenijom državom Istočne Europe. Ostale države Istočne Europe imaju uglavnom manje od 80% nacionalnih etničkih skupina u ukupnom stanovništvu.

Moldavija se može pohvaliti s najvećim vinskim podrumom na svijetu koji se nalazi u mjestu Milestii Mici. Kolekcija vina koja se nalazi u spomenutom podrumu broji preko milijun boca. Inače, Moldavija ima vrlo razvijeno vinogradarstvo i vinarstvo po kojemu je poznata u svijetu.

Gušća naseljenost javlja se oko glavnih gradova te uz rijeke poput Volge, Dnjepra i Dona, dok su važna središta i gradovi poput Sankt Peterburga.

stočnu Europu naseljava više od 160 milijuna ljudi, no zbog goleme površine regije gustoća naseljenosti je među najnižima u Europi. Stanovništvo nije ravnomjerno raspoređeno, što je posljedica prirodnih i društvenih čimbenika.

Donjecki ugljeni bazen (Donbas) jedno je od ugljenom najbogatijih područja u svijetu. Većina navedenog područja nalazi se u Ukrajini, a glavna industrijska središta navedenog područja su gradovi Donjeck i Lugansk. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedeno područje i spomenute gradove.

Sporazumom u Minsku krajem 1991. godine došlo je do kraja SSSR-a i stvaranja Zajednice Neovisnih Država. Navedenoj zajednici koju su osnovale Ukrajina, Ruska Federacija i Bjelorusija pridružile su kasnije i današnje članice, izuzev Gruzije koja je napustila zajednicu 2008. godine.

Najrjeđe naseljeni prostori u Istočnoj Europi su: sjever Ruske Federacije, močvarna područja Ukrajine i Bjelorusije te zapadni dio Moldavije.

Bjelorusija ima dva službena jezika, a to su: bjeloruski i ruski. Ostale države imaju jedan službeni jezik, a to je onaj koji govori većina stanovnika.

Sporazumom u Minsku krajem 1991. godine došlo je do kraja SSSR-a i stvaranja Zajednice Neovisnih Država. Navedenoj zajednici koju su osnovale Ukrajina, Ruska Federacija i Bjelorusija pridružile su kasnije i današnje članice, izuzev Gruzije koja je napustila zajednicu 2008. godine.

U države Istočne Europe ubrajamo: Bjelorusiju (Minsk), Moldaviju (Kišinjev), Ukrajinu (Kijev) te Rusku Federaciju (Moskva).

Odesa je ukrajinski grad na obali Crnog mora. Osim toga, Odesa je glavna ukrajinska luka i važno industrijsko središte.

Osmansko Carstvo u razdoblju od 16. do 18. stoljeća imao je utjecaja i na prostoru Istočne Europe. Navedeni prostori oslobođeni su Osmanske vlasti su kroz 18. i 19. stoljeće te su dijelom pripali Ruskom Carstvu, a dio Habsburškoj Monarhiji. Sami utjecaji Osmanlija ostali su ondje još dugi niz godina te se i danas očituju najviše kroz kulturu.

Najveća katolička crkva u Istočnoj Europi nalazi se u u Moskvi. Radi se o katedrali Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.

Istočna Europa broji preko 160 milijuna stanovnika, ali kada se to podijeli s površinom same regije dobijemo jednu od najmanjih gustoća naseljenosti među europskim regijama. Sama regija nije ravnomjerno naseljena već imamo gušće i rjeđe naseljena područja, a uzrok su prirodni i društveni faktori.

Djelatnosti tercijarnog sektora koje su razvijene u Istočnoj Europi su promet, turizam i bankarstvo.

Sporazumom u Minsku krajem 1991. godine došlo je do kraja SSSR-a i stvaranja Zajednice Neovisnih Država. Navedenoj zajednici koju su osnovale Ukrajina, Ruska Federacija i Bjelorusija pridružile su kasnije i današnje članice, izuzev Gruzije koja je napustila zajednicu 2008. godine.

Gledajući narodnosnu strukturu u Istočnoj Europi možemo pronaći dvije velike skupine naroda, a to su Slaveni te Romani (Moldavija). Gledajući vjersku strukturu dominiraju pravoslavci, ali postoji zastupljenost i drugih vjerskih sljedbi. Promatrajući jezičnu strukturu vidljivo je kako su službeni jezici oni koji imaju najviše govornika (ruski, ukrajinski, bjeloruski i rumunjski), a Bjelorusija ima dva službena jezika (ruski i bjeloruski).

U regiji prevladavaju Slaveni kao narodnosna skupina, dok Romani čine većinu u Moldaviji. Vjerski gledano, dominantno je pravoslavlje, no prisutne su i druge religije. Glavni jezici su ruski, ukrajinski, bjeloruski i rumunjski; u Bjelorusiji su službena oba – ruski i bjeloruski.

Ukrajina i Moldavija imaju niži srednji dohodak, a Ruska Federacija i Bjelorusija srednji viši dohodak po stanovniku, a samo gospodarstvo je ukupno gledano srednje razvijeno. Uzroci ovakve gospodarske (ne)razvijenosti leže u sporom prijelazu s planskog na tržišno gospodarstvo raspadom SSSR-a jer su se trebali uložiti veliki novci u modernizaciju.

Najveća gospodarska središta Bjelorusije su Minsk, Mahiljov i Homel, dok se u Moldaviji izdvaja samo glavni grad Kišinjev. vodeća gospodarska središta Ukrajine su glavni grad Kijev, Odesa, Donjeck, Zaporožje, Lavov,...

Treset je fosilno gorivo koje nastaje raspadom biljnih ostataka u močvarama. Bjelorusija je država koja proizvodi velike količine treseta, a to ne treba čuditi s obzirom na brojan močvarna područja u toj državi.

Od 16. do 18. stoljeća Osmanlije su imali snažan utjecaj u dijelovima Istočne Europe. Iako su ti krajevi kasnije pripali Rusiji ili Habsburškoj Monarhiji, tragovi osmanske kulture i dalje su vidljivi, osobito u svakodnevici i običajima.