Demografska obilježja Europe u 17. stoljeću su visoka stopa rodnosti i smrtnosti. Mnogo ljudi je umiralo zbog loših higijenskih uvjeta, loše razvijene medicine, loših životnih uvjeta. S druge strane, mnogo se rađalo u navedenom razdoblju zbog ne poznavanja kontracepcijskih sredstava, potrebe za radnom snagom, zbog visokih stopa infantilnog mortaliteta i drugih.

Države su teritorijalne organizacije stanovništva koje povezuje zajednička povijest, kultura,...

Sredozemlje je kolijevka europske civilizacije i kulture. Najstarije civilizacije na obali Sredozemnog mora bila je egipatska i zatim nešto mlađa egejsko-kretska.

Rusija, Turska i Kazahstan euroazijske su države. Osim spomenute tri države u euroazijske države ubrajaju se još i Gruzija te Azerbajdžan. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa spomenute euroazijske države.

Na čelu republike nalazi se predsjednik. Hrvatska je prema obliku državnog uređenja republika. Trenutni predsjednik Republike Hrvatske je Zoran Milanović koji je kroz demokratske izbore izabran od strane naroda za predstavnika države.

Veliki Vojvoda upravlja Luksemburgom. Luksemburg je jedino veliko vojvodstvo u Europi, a osim velikih vojvodstva u Europi kao oblike državnog uređenja razlikujemo još i republike, kneževine i kraljevstva.

Monako je jedina kneževina među ponuđenim državama. Ostale navedene države, odnosno: Belgija, Španjolska i Danska su kraljevine.

Demografska tranzicija je prijelaz s visokih stopa smrtnosti i rodnosti na niske stope smrtnosti i rodnosti.

• 1. faza naziva se \"Predtranzicija\". Obilježja navedene faze su izuzetno visoke stope rodnosti i smrtnosti. Ovu etapu demografske tranzicije trenutno imaju izuzetno slabo razvijene zemlje svijeta gdje su medicina i higijena na niskim razinama.


• 2. faza je faza \"tranzicije\" i tu se dešava pad stopa smrtnosti, a stope rodnosti su i dalje visoke. To se dešava u zemljama u kojima je medicina razvijena, a zbog kulture ili nekih drugih običaja i razloga rađa se i dalje veliki broj djece.


• 3. faza je faza \"posttranzicije\" , a obilježja ove faze su niske stope rodnosti i niske stope smrtnosti. U ovoj fazi se nalaze visoko i srednje razvijene zemlje. Hrvatska je primjer države koja se nalazi u ovoj fazi. Stope smrtnosti su niske zbog dobrih životnih uvjeta, razvijene medicine, razvijene brige za stare... A stope rodnosti su niske jer se mladi okreću uglavnom razvoju karijera, smanjuje se broj sklopljenih brakova,...

Zbog drugog vala naseljavanja Indoeuropljana središte kulture se iz istočnog Sredozemlja pomaklo prema zapadu. Prisjeti se i pokušaj navesti neke države na zapadu Europe gdje se središte kulture preselilo s prostora Sredozemlja.

Geografska otkrića omogućila su razmjenu robe između kontinenata Starog i Novog svijeta. Prisjeti se i pokušaj navesti kontinente Staroga i Novoga svijeta te objasni odakle im potječu nazivi.

Indoeuropljani se u Europu naseljavaju u 2. tisućljeću prije Krista. U prvom valu Indoeuropljani su naseljavali prostore Jugoistočne Europe.

Burna prošlost te iseljenički valovi kroz povijest utjecali su na brojnost naroda u Europi. Veliki ratovi, bolesti i epidemije tek su neki od razloga koji su utjecali na brojnost naroda u Europi.

Norveška, s obzirom na geografski smještaj, ima manju gustoću naseljenosti u odnosu na druge navedene zemlje. Razmisli i pokušaj objasniti uzroke male gustoće naseljenosti u Norveškoj, a poveži to s prirodno-geografskim obilježjima.

Lihtenštajn, Andora i Monako tri su europske kneževine. Osim kneževina u Europi kao oblike državnog uređenja razlikujemo još i republike, veliko vojvodstvo i kraljevstva.

Gustoća naseljenosti Europe iznosi oko 72st. po km². Gustoći naseljenosti računamo tako da broj stanovnika podijelimo s površinom države.

Unutar dogovorenih europskih granica živi 720 milijuna stanovnika. Razmisli i pokušaj navesti naziv najmnogoljudnije europske države unutar političke granice Europe.

Elizabeta II. najdugovječnija je kraljica Velike Britanije. Elizabeta II. na vlasti bila je 69 godina, još od davne 1953. godine vladala je Ujedinjenim Kraljevstvom sve do 2022. kada je preminula.

Industrijska revolucija potaknula je porast ukupnog broja stanovnika u 18. i 19. stoljeću. Stanovništvo je dobilo veća primanja radom u industriji što je još više potaknulo stanovništvo na širenje svojih obitelji. Svakako ima još razloga zbog kojih se povećao ukupan broj stanovnika u tome razdoblju, ali u ovome slučaju naveli smo jedan možda najbitniji.

Rusija je površinom najveća država svijeta, a time i najveća euroazijska država. Osim Rusije u euroazijske države ubrajaju se još i Gruzija, Turska, Azerbajdžan te Kazahstan. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa spomenute euroazijske države.

Hrvatska se trenutno nalazi u postranziciji. To znači da su stope rodnosti i smrtnosti blizu 0.

Tijekom neolitika naseljenost se krenula širiti širom Europe. Neoliti se često naziva i Mlađim kamenim dobom, a počinje oko 6500 pr. Kr., a oko 3500 pr. Kr. prodire šira upotreba metala kojom se završava neolitik, a započinje bakreno doba.

Smatra se da na europskom kontinentu živi 87 naroda. Istraži i navedi koji je najmnogoljudniji narod u Europi.

Zapadna Europa se ističe većom gustoćom naseljenosti u odnosu na Istočnu Europu. Jedan od razloga je svakako veća gospodarska razvijenost zpada u odnosu na istok.

Europa je gusto naseljen kontinent. Naravno u usporedbi s drugim kontinentima Europa je gusto naseljen kontinent, ali treba znati i da Azija na primjer ima još veću gustoću naseljenosti od Europe. Europa ima gustoću naseljenosti od 72 stanovnika po kilometru kvadratnom, ali to je velika gustoća naseljenosti u odnosu na Australiju koja ima gustoću naseljenosti od 3 osobe po kilometru kvadratnom.

Većina europskih država s obzirom na oblik državnog uređenja su republike. 44 različite države nalaze se na europskom kontinentu. Navedene države se razlikuju prema površini, broju stanovnika, gospodarskoj razvijenosti i mnogim drugim pokazateljima. Istraži i navedi kako se naziva površinom najveća europska država!

Tijekom srednjeg vijeka sporo je rastao ukupan broj stanovnika zbog raznih bolesti. Infantilni mortalitet u to vrijeme bio je vrlo visok zbog nerazvijene medicine i loših higijenskih uvjeta.

44 različite države nalaze se na europskom kontinentu. Navedene države se razlikuju prema površini, broju stanovnika, gospodarskoj razvijenosti i mnogim drugim pokazateljima. Istraži i navedi kako se naziva površinom najveća europska država!

U usporedbi s drugim kontinentima Europa je gusto naseljen kontinent, ali treba znati i da Azija na primjer ima još veću gustoću naseljenosti od Europe. Europa ima gustoću naseljenosti od 72 stanovnika po kilometru kvadratnom, dok primjerice Australiju ima gustoću naseljenosti od 3 osobe po kilometru kvadratnom.

Norveška i Švedska europske su kraljevine. Osim Norveške i Švedske u Europi imamo još niz kraljevina kao što su: Španjolska, Belgija, Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska.