Brojni narodi i države

Početkom 19. stoljeća u Europi je bilo 11 samostalnih država, a početkom 20. stoljeća njih 21. Nakon Prvog svjetskog rata nastaje još 11 država, a ostatak europskih država nastaje nakon Drugog svjetskog rata te krajem 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća.

Tijekom neolitika naseljenost se krenula širiti širom Europe. Neoliti se često naziva i Mlađim kamenim dobom, a počinje oko 6500 pr. Kr., a oko 3500 pr. Kr. prodire šira upotreba metala kojom se završava neolitik, a započinje bakreno doba.

Najrjeđe su naseljeni dijelovi Istočne Europe (nepovoljna klima, slaba gospodarska razvijenost zbog utjecaja SSSR-a,...) te Sjeverna Europa (nepovoljna klima i nepristupačan reljef). Države koje se ističu malom gustoćom naseljenosti su na primjer Island, Norveška, Finska,...

Hrvatska se trenutno nalazi u postranziciji. To znači da su stope rodnosti i smrtnosti blizu 0.

Države su teritorijalne organizacije stanovništva koje povezuje zajednička povijest, kultura,...

Sredozemlje je kolijevka europske civilizacije i kulture. Najstarije civilizacije na obali Sredozemnog mora bila je egipatska i zatim nešto mlađa egejsko-kretska.

Demografska tranzicija je prijelaz s visokih stopa smrtnosti i rodnosti na niske stope smrtnosti i rodnosti.

• 1. faza naziva se \"Predtranzicija\". Obilježja navedene faze su izuzetno visoke stope rodnosti i smrtnosti. Ovu etapu demografske tranzicije trenutno imaju izuzetno slabo razvijene zemlje svijeta gdje su medicina i higijena na niskim razinama.
• 2. faza je faza \"tranzicije\" i tu se dešava pad stopa smrtnosti, a stope rodnosti su i dalje visoke. To se dešava u zemljama u kojima je medicina razvijena, a zbog kulture ili nekih drugih običaja i razloga rađa se i dalje veliki broj djece.
• 3. faza je faza \"posttranzicije\" , a obilježja ove faze su niske stope rodnosti i niske stope smrtnosti. U ovoj fazi se nalaze visoko i srednje razvijene zemlje. Hrvatska je primjer države koja se nalazi u ovoj fazi. Stope smrtnosti su niske zbog dobrih životnih uvjeta, razvijene medicine, razvijene brige za stare... A stope rodnosti su niske jer se mladi okreću uglavnom razvoju karijera, smanjuje se broj sklopljenih brakova,...

Euroazijske države su one države koje se nalaze na granici Europe i Azije. Takvih je pet država, a to su: Ruska Federacija, Turska, Gruzija, Azerbajdžan i Armenija.

Indoeuropljani se u Europu naseljavaju u 2. tisućljeću prije Krista. U prvom valu Indoeuropljani su naseljavali prostore Jugoistočne Europe.

U usporedbi s drugim kontinentima Europa je gusto naseljen kontinent, ali treba znati i da Azija na primjer ima još veću gustoću naseljenosti od Europe. Europa ima gustoću naseljenosti od 72 stanovnika po kilometru kvadratnom, dok primjerice Australiju ima gustoću naseljenosti od 3 osobe po kilometru kvadratnom.

Stanovništvo Europe od 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata je kontinuirano raslo te nastavno nakon Prvog svjetskog rata. Prvotno je došlo do industrijalizacije, unaprijeđena medicine i životnih uvjeta što je smanjilo smrtnost i povećalo rodnost, a takve niske stope smrtnosti i visoke stope rodnosti bile su prisutne gotovo kroz cijelo 20. stoljeće.

Lihtenštajn, Andora i Monako tri su europske kneževine. Osim kneževina u Europi kao oblike državnog uređenja razlikujemo još i republike, veliko vojvodstvo i kraljevstva.

Veliki broj naroda u Europi posljedica je brojnih useljeničkih valova te povijesnih događanja.

U Europi danas živi oko 750 milijuna stanovnika na površini od oko 10 milijuna kilometara kvadratnih. Podijelimo li broj stanovnika s površinom dobit ćemo da je prosječna gustoća naseljenosti Europo oko 75 stanovnika po kilometru kvadratnom.

44 različite države nalaze se na europskom kontinentu. Navedene države se razlikuju prema površini, broju stanovnika, gospodarskoj razvijenosti i mnogim drugim pokazateljima. Istraži i navedi kako se naziva površinom najveća europska država!

Tijekom srednjeg vijeka sporo je rastao ukupan broj stanovnika zbog raznih bolesti. Infantilni mortalitet u to vrijeme bio je vrlo visok zbog nerazvijene medicine i loših higijenskih uvjeta.

Indoeuropljani u Europu dolaze u 2. tis. pr. Kr. te se naseljavaju u Jugoistočnoj Europi, a kasnije i dijelove Južne i Zapadne Europe. Samim naseljavanjem zapadnih dijelova današnje Europe promijenilo se i teritorijalno poimanje Europe, a promijenila se i demografska slika Europe.

Većina europskih država počiva na demokratskim vrijednostima i načelima. Također, u Europi razlikujemo dva osnovna oblika državnog uređenja, a to su republike i parlamentarne monarhije.

Većina europskih država s obzirom na oblik državnog uređenja su republike. 44 različite države nalaze se na europskom kontinentu. Navedene države se razlikuju prema površini, broju stanovnika, gospodarskoj razvijenosti i mnogim drugim pokazateljima. Istraži i navedi kako se naziva površinom najveća europska država!

Prva naselja u Europi datiraju još iz doba paleolitika. Tijekom neolitika naseljenost se širila na širi prostor Europe, a razvojem primarnih djelatnosti rastao je i broj stanovnika.

Europa je gusto naseljen kontinent. Naravno u usporedbi s drugim kontinentima Europa je gusto naseljen kontinent, ali treba znati i da Azija na primjer ima još veću gustoću naseljenosti od Europe. Europa ima gustoću naseljenosti od 72 stanovnika po kilometru kvadratnom, ali to je velika gustoća naseljenosti u odnosu na Australiju koja ima gustoću naseljenosti od 3 osobe po kilometru kvadratnom.

Norveška i Švedska europske su kraljevine. Osim Norveške i Švedske u Europi imamo još niz kraljevina kao što su: Španjolska, Belgija, Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska.

Demografska obilježja Europe u 17. stoljeću su visoka stopa rodnosti i smrtnosti. Mnogo ljudi je umiralo zbog loših higijenskih uvjeta, loše razvijene medicine, loših životnih uvjeta. S druge strane, mnogo se rađalo u navedenom razdoblju zbog ne poznavanja kontracepcijskih sredstava, potrebe za radnom snagom, zbog visokih stopa infantilnog mortaliteta i drugih.

44 različite države nalaze se na europskom kontinentu. Te se države razlikuju prema površini, broju stanovnika, gospodarskoj razvijenosti i mnogim drugim pokazateljima. Osim 44 države razlikuje se i 87 autohtonih europskih naroda.

Najgušće su naseljeniji oni dijelovi Europe koji imaju povoljniji geografski položaj, resurse, veću gospodarsku razvijenost,... To su u Europi veliki gradovi kao što su: London, Moskva, Madrid, Barcelona, Rim, Beč, Berlin,... Generalno gledano, najgušće su naseljeni dijelovi Zapadne, Južne i Srednje Europe. Najgušće su promatramo li države naseljene one najmanje kao što su Vatikan, San Marino i Monako.

Gustoća naseljenosti Europe iznosi oko 72st. po km². Gustoći naseljenosti računamo tako da broj stanovnika podijelimo s površinom države.

Demografska tranzicija je prijelaz s visokih stopa smrtnosti i rodnosti na niske stope smrtnosti i rodnosti. 1. faza naziva se \"Predtranzicija\". Obilježja navedene faze su izuzetno visoke stope rodnosti i smrtnosti. Ovu etapu demografske tranzicije trenutno imaju izuzetno slabo razvijene zemlje svijeta gdje su medicina i higijena na niskim razinama. 2. faza je faza \"tranzicije\" i tu se dešava pad stopa smrtnosti, a stope rodnosti su i dalje visoke. To se dešava u zemljama u kojima je medicina razvijena, a zbog kulture ili nekih drugih običaja i razloga rađa se i dalje veliki broj djece.3. faza je faza \"posttranzicije\" , a obilježja ove faze su niske stope rodnosti i niske stope smrtnosti. U ovoj fazi se nalaze visoko i srednje razvijene zemlje. Hrvatska je primjer države koja se nalazi u ovoj fazi. Stope smrtnosti su niske zbog dobrih životnih uvjeta, razvijene medicine, razvijene brige za stare... A stope rodnosti su niske jer se mladi okreću uglavnom razvoju karijera, smanjuje se broj sklopljenih brakova,...

Elizabeta II. najdugovječnija je kraljica Velike Britanije. Elizabeta II. na vlasti bila je 69 godina, još od davne 1953. godine vladala je Ujedinjenim Kraljevstvom sve do 2022. kada je preminula.

Zbog drugog vala naseljavanja Indoeuropljana središte kulture se iz istočnog Sredozemlja pomaklo prema zapadu. Prisjeti se i pokušaj navesti neke države na zapadu Europe gdje se središte kulture preselilo s prostora Sredozemlja.

U Europi trenutno imamo 7 kraljevstava, a to su: Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Danska, Norveška, Švedska, Španjolska i Nizozemska.

Geografska otkrića omogućila su razmjenu robe između kontinenata Starog i Novog svijeta. Prisjeti se i pokušaj navesti kontinente Staroga i Novoga svijeta te objasni odakle im potječu nazivi.

Lihtenštajn, Andora i Monako tri su europske kneževine. U Europi se nalazi i jedno vojno vojvodstvo, a radi se o Luksemburgu.

Veliki Vojvoda upravlja Luksemburgom. Luksemburg je jedino veliko vojvodstvo u Europi, a osim velikih vojvodstva u Europi kao oblike državnog uređenja razlikujemo još i republike, kneževine i kraljevstva.

Rusija je površinom najveća država svijeta, a time i najveća euroazijska država. Osim Rusije u euroazijske države ubrajaju se još i Gruzija, Turska, Azerbajdžan te Kazahstan. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa spomenute euroazijske države.

Na čelu republike nalazi se predsjednik. Hrvatska je prema obliku državnog uređenja republika. Trenutni predsjednik Republike Hrvatske je Zoran Milanović koji je kroz demokratske izbore izabran od strane naroda za predstavnika države.

Burna prošlost te iseljenički valovi kroz povijest utjecali su na brojnost naroda u Europi. Veliki ratovi, bolesti i epidemije tek su neki od razloga koji su utjecali na brojnost naroda u Europi.

Zapadna Europa se ističe većom gustoćom naseljenosti u odnosu na Istočnu Europu. Jedan od razloga je svakako veća gospodarska razvijenost zpada u odnosu na istok.

U 3. tis. pr. Kr. razvija se samostalna kultura na Kreti i dolazi do stvaranja kolijevke europske civilizacije. S prostora Sredozemlja kroz Europu se proširila upotreba metala što je dovelo do unaprijeđena primarnih djelatnosti, a samim time i života ondašnjeg stanovništva.

Parlamentarna monarhija oblik je državnog uređenja gdje je vlast podijeljena između monarha (kralj, vojvoda, knez) i predstavnika izabranih putem izbora.