Učitavam...
Oslonac dijeli dvostranu polugu na dva dijela koji se nazivaju krakovi.
To je točna tvrdnja. Udaljenost hvatišta sile od oslonca naziva se krak sile. Čvrsto tijelo s osloncem oko kojeg se može zakretati nazivamo polugom.
Grickalica za rezanje noktiju ne može biti primjer poluge.
Grickalica za rezanje noktiju može biti primjer poluge. Poluga je jednostavno oruđe s pomoću kojeg manjom silom svladavamo veću silu. Poluga je u ravnoteži kad je umnožak sile i njezina kraka s jedne strane oslonca jednak umnošku sile i njezina kraka s druge strane oslonca poluge. To je zakon poluge.
Na klackalici dijete manje težine može biti u ravnoteži s djetetom veće težine ako mu je krak sile:
Iz iskustva znamo da na klackalici dijete manje težine može biti u ravnoteži s djetetom veće težine ako sjedi na većoj udaljenosti od oslonca klackalice, tj. ako mu je krak sile veći. Dječja je klackalica daska koja ima oslonac oko kojega se može zakretati, tj. dizati i spuštati. To je jednostavan primjer poluge.
Pri ravnoteži dvostrane poluge na većem kraku uvijek djeluje kakva sila?
Pri ravnoteži dvostrane poluge na većem kraku uvijek djeluje manja sila i obratno. Npr. ako upotrijebite dvaput veći krak, trebate upotrijebiti dvaput manju silu. Poluga je pojačalo sile.
Naša ruka djeluje kao:
Poluge možemo razvrstati na jednostrane i dvostrane. Na jednostranoj poluzi obje sile djeluju s iste strane. No te su sile suprotne orijentacije. Za jednostranu polugu vrijedi isti zakon ravnoteže kao i za dvostranu polugu. Ostali primjeri jednostranih poluga su: građevinska kolica, motka s osloncem na kraju, škare za lim, kliješta za orahe, hvataljke za roštilj itd.
Ako je F1=300 N, l1=2 cm, F2=600 N i l2=1,5 cm je li poluga u ravnoteži?
Čvrsto tijelo s osloncem oko kojeg se može zakretati nazivamo polugom. Poluga nije u ravnoteži jer umnožak sile i kraka sile s lijeve strane nije jednak umnošku kraka i sile s druge strane. F1l1 (6 Nm) različito je od F2l2 (9 Nm).
Poluga je u ravnoteži ako su umnošci sile i pripadnog kraka sile sa svake strane međusobno:
Poluga je u ravnoteži ako su umnošci sile i pripadnog kraka sile sa svake strane međusobno jednaki: F1l1=F2l2 Čvrsto tijelo s osloncem oko kojeg se može zakretati nazivamo polugom.
Poluga je jednostavno oruđe s pomoću kojeg:
Poluga je jednostavno oruđe s pomoću kojeg manjom silom svladavamo veću silu. Poluga je u ravnoteži kad je umnožak sile i njezina kraka s jedne strane oslonca jednak umnošku sile i njezina kraka s druge strane oslonca poluge. To je zakon poluge.
Je li poluga u ravnoteži ako je F1=600 N i l1=2 m, a F2=400 N i l2=3 m?
Čvrsto tijelo s osloncem oko kojeg se može zakretati nazivamo polugom. Poluga je u ravnoteži jer je umnožak prve sile i prvog kraka jednak umnošku druge sile i drugog kraka.
Na jednoj strani klackalice sjedi djevojčica težine 320 N i od oslonca je udaljena 2 m. Gdje na drugoj strani klackalice treba sjesti dječak, težine 400 N, da bi se postigla ravnoteža na ljuljački?
Čvrsto tijelo s osloncem oko kojeg se može zakretati nazivamo polugom. Ovo možemo lako izračunati iz zakona poluge: F1l1=F2l2 iz čega slijedi da će l2=F1 l1/F2=1,6 m.
Na dvostranoj poluzi:
Poluge možemo razvrstati na jednostrane i dvostrane. Na dvostranoj poluzi sile djeluju s obiju strana oslonca i jednakog su usmjerenja. Na jednostranoj poluzi obje sile djeluju s iste strane. No te su sile suprotne orijentacije.
Kada rublje želimo učvrstiti na sušilu za rublje koristimo kvačice za rublje. Kvačice su primjer:
Poluge možemo razvrstati na jednostrane i dvostrane. Na dvostranoj poluzi sile djeluju s obiju strana oslonca i jednakog su usmjerenja. Dvostrane poluge su još vaga, klackalica i dizalica itd.
Dječja klackalica primjer je:
Dječja je klackalica daska koja ima oslonac oko kojega se može zakretati, tj. dizati i spuštati. To je jednostavan primjer poluge. Čvrsto tijelo s osloncem oko kojeg se može zakretati nazivamo polugom.
Dječak težine 200 N sjedi na udaljenosti 2 metra od oslonca klackalice. Na koju udaljenost od oslonca mora sjesti njegov otac težine 800 N da klackalica bude u vodoravnom položaju?
Otac ima četiri puta veću težinu od sina, pa mora sjesti četiri puta bliže osloncu poluge, odnosno na udaljenost od 0,5 m. Ovo možemo i lako izračunati iz zakon poluga: F1l1=F2l2 iz čega slijedi da će l2=F1 l1/F2.
Točku u kojoj je poluga poduprta nazivamo:
Čvrsto tijelo s osloncem oko kojeg se može zakretati nazivamo polugom. Na poluzi se nalazi mjesto na kojemu je poluga poduprta. To je oslonac.
Kosti životinja i ljudi djeluju kao poluge koje pokreću mišići. Ako je podlaktica ruke poluga što će biti njen oslonac?
Kosti životinja i ljudi djeluju kao poluge koje pokreću mišići. Podlaktica ruke je poluga kojoj je oslonac u laktu. Sila mišića drži ruku u ravnoteži.
Koji je od ponuđenih odgovora primjer dvostrane poluge?
Mnogi alati i uređaji koriste se zakonom poluge. Poluge možemo razvrstati na jednostrane i dvostrane. Na dvostranoj poluzi sile djeluju s obiju strana oslonca i jednakog su usmjerenja. Dvostrane su poluge, npr. vaga, klackalica i dizalica.
Koji je od ponuđenih odgovora primjer jednostrane poluge?
Mnogi alati i uređaji koriste se zakonom poluge. Poluge možemo razvrstati na jednostrane i dvostrane. Na jednostranoj poluzi obje sile djeluju s iste strane. No te su sile suprotne orijentacije. Za jednostranu polugu vrijedi isti zakon ravnoteže kao i za dvostranu polugu. Primjeri jednostranih poluga su: građevinska kolica, motka s osloncem na kraju, škare za lim, kliješta za orahe, hvataljke za roštilj itd.
Koliki teret možemo podići silom od 50 N ako je krak sile 2 m, a krak tereta 1 m?
Čvrsto tijelo s osloncem oko kojeg se može zakretati nazivamo polugom. Ovo možemo lako izračunati iz zakona poluge: F1l1=F2l2 iz čega slijedi da je F2=F1 l1/l2=100 N.
Ako je teret tri puta veći od sile, da bismo polugu doveli u ravnotežu krak sile mora biti:
Čvrsto tijelo s osloncem oko kojeg se može zakretati nazivamo polugom. Ovo možemo lako provjeriti pomoću zakona poluge: F1l1=F2l2. Da bi poluga bila u ravnoteži umnožak s lijeve i desne strane mora biti jednak.