Mjerenje mase vagom

Vagati neko tijelo nepoznate mase polužnom vagom znači usporediti nepoznatu masu tijela s poznatom masom utega. Na jednom su kraju vage utezi različitih masa, a na drugom kraju tijelo nepoznate mase. Kada je vaga u ravnoteži, mase s lijeve i s desne strane vage su jednake.

Masa je nepromjenjivo svojstvo tijela. Označujemo je znakom m i iskazujemo mjernom jedinicom kilogram. Masa tijela ostaje očuvana kada tijelo premještamo s jednog mjesta na drugo na Zemlji te ako ga premjestimo na Mjesec ili negdje u Svemir.

Oznaka za masu je m, a osnovna mjerna jedinica kilogram - kg. Manje su mjerne jedinice dekagram (dag), gram (g) i miligram (mg). Veća jedinica mase je tona (t) prema tome 1 t ima 1000 kg odnosno u ovome slučaju 2 t imaju 2000 kg.

Ako tijelu mijenjamo samo oblik, onda mu masa ostaje ista. Ako tijelo usitnimo (npr. usitnjeni keks), ono ima jednaku masu kao i prije usitnjavanja. Masa je nepromjenjivo svojstvo tijela. Isto tako masa tijela ostaje očuvana kada tijelo premještamo s jednog mjesta na drugo na Zemlji te ako ga premjestimo na Mjesec ili negdje u Svemir.

Osnovna mjerna jedinica za masu je kilogram - kg. Manje su mjerne jedinice dekagram (dag), gram (g) i miligram (mg). Veća jedinica mase je tona (t).1 kg = 1000 g1 g = 0,001 kgDijeljenjem 250 g sa 1000 dobivamo 0,25 kg.

Jedna spajalica ima premalu masu da bi je vaga mogla mjeriti stoga moramo izvagati veći broj spajalica npr. 100. Masu jedne spajalice dobijemo kada masu većeg broja spajalica podijelimo s brojem spajalica. Dakle ako 15 g podijelimo sa 100 dobijemo 0,15 g.

Oznaka za masu je m, a osnovna mjerna jedinica kilogram - kg. Manje su mjerne jedinice dekagram (dag), gram (g) i miligram (mg). Veća jedinica mase je tona (t).\r

\r
• 1 dag = 10 g = 0,01 kg prema tome 20 dag je 200 g.
\r

\rRačuna se:\r

\r
• 1 dag = 10 g = 0,01 kg
\r
• 20 dag = 20 × 10 g = 200 g
\r

Da bi mogli zbrojiti sastojke prvo ih moramo pretvoriti u jednake mjerne jedinice. Možemo pretvoriti dag u g.2 dag = 20 g budući da je 1 dag = 10 g = 0,01 kgZbrajanjem 250 g sa 20 g dobivamo da je ukupna masa suhih sastojaka 270 g.

Oznaka za masu je m, a osnovna mjerna jedinica kilogram - kg. Manje su mjerne jedinice dekagram (dag), gram (g) i miligram (mg). Veća jedinica mase je tona (t). 1 mg = 0,001 g prema tome 20 mg je 0,02.1 dag = 10 g = 0,01 kg1 g = 0,001 kg1 t = 1000 kg

Da bi usporedili sastojke oni moraju biti izraženi u istim mjernim jedinicama. Možemo oba sastojka izraziti u miligramima. Kada količinu maslaca izrazimo u miligramima to iznosi 200 mg (dijelimo 200 000 sa 1000 jer 1 g = 1000 mg). Uspoređujući brojeve uočavamo da u piti ima više brašna.

Da bi odredili broj zrna graška moramo ukupnu masu od 1 kg podijeliti s masom pojedinog zrna 25 mg. Prije dijeljenja moramo imati iste mjerne jedinice u brojniku i nazivniku. Možemo 25 mg pretvoriti u kg što je 0,00025 kg (dijelimo sa 1 000 000). Dijeljenjem 1 kg s 0,000025 kg dobivamo 40 000.

Masa je nepromjenjivo svojstvo tijela. Masa tijela ostaje očuvana kada tijelo premještamo s jednog mjesta na drugo na Zemlji te ako ga premjestimo na Mjesec ili negdje u Svemir. Svojstvo tijela da se opire promjeni načina gibanja ili mirovanja naziva se tromost ili inercija tijela. Masa je mjera za tromost tijela.

Masa je mjera tromosti tijela i jedna je od osnovnih fizičkih veličina. Tijela manje mase imaju i manju tromost, a tijela veće mase imaju veću tromost.

Prema Zakonu očuvanja mase pri promjenama oblika tijela ukupna masa se NE mijenja odnosno ostaje jednaka. Razlomimo li neko tijelo na komadiće, ukupna masa svih dijelova bit će jednaka masi tijela na početku. Zakon očuvanja mase podjednako vrijedi u procesima iz fizike, kemijskim reakcijama iz kemije te biološkim procesima u biologiji.

Jedna spajalica ima premalu masu da bi je vaga mogla mjeriti stoga moramo izvagati veći broj spajalica (npr. 50 - 100). Masu jedne spajalice dobijemo kada masu većeg broja spajalica podijelimo s brojem spajalica.

Oznaka za masu je m, a osnovna mjerna jedinica kilogram - kg. Masu tijela možemo odrediti pomoću vage i utega. Mjeriti masu nekog tijela znači usporediti masu tog tijela s poznatom masom utega.

Oznaka za masu je m, a osnovna mjerna jedinica kilogram - kg. Manje su mjerne jedinice dekagram (dag), gram (g) i miligram (mg). Veća jedinica mase je tona (t).

Masu tijela možemo odrediti pomoću vage i utega. Mjeriti masu nekog tijela znači usporediti masu tog tijela s poznatom masom utega. Oznaka za masu je m, a osnovna mjerna jedinica kilogram - kg.

Oznaka za masu je m, a osnovna mjerna jedinica kilogram - kg. Manje su mjerne jedinice dekagram (dag), gram (g) i miligram (mg). Veća jedinica mase je tona (t).1 dag = 10 g = 0,01 kg1 g = 0,001 kg1 mg = 0,001 g1 t = 1000 kg

Masu soka dobit ćemo kada od mase boce i soka zajedno ( 2 kg ) oduzmemo masu prazne boce ( 0,5 kg ) i to je 1,5 kg. Osnovna mjerna jedinica za masu je kilogram - kg.