Mjerenje duljine tijela

Budući da 1 km ima 1000 m, a 1 m ima 0,001 km analogno tome 80 000 m je 80 km. 1 m = 10 dm = 100 cm = 1000 mm

Međunarodni sustav mjernih jedinica izgrađen je od sedam osnovnih mjernih jedinica, jedne posebne i 21 izvedene mjerne jedinice s posebnim nazivima, iz kojih se izvode sve druge.

Izravno ili neposredno mjerenje je mjerenje u kojem neku fizičku veličinu mjerimo mjernim instrumentom. Duljinu možemo izravno izmjeriti ravnalom, pomičnom mjerkom, metalnim metrom ili krojačkim metrom.

Dogovor o metru potpisan je 20. svibnja 1875. u Parizu. Predstavnici 18 zemalja dogovorili su da se za jedinicu duljine uvede četrdeset milijunti dio meridijana. Pretvaranjem toga meridijana koji prolazi Parizom određen je jedan metar i načinjen njegov prototip prametar.

Od godine 1983. metar je definiran kao duljina koju svjetlost prijeđe u vakuumu u vremenu od 1/299792458 sekunda. Metar je danas osnovna mjerna jedinica za duljinu tijela.

Ovo je točna tvrdnja. Metar je sto puta veći od centimetra. 1 m = 10 dm = 100 cm = 1000 mm

Osnovna mjerna jedinica za duljinu je metar (oznaka m). Sve ostale navedene mjerne jedinice također se koriste za duljinu, ali nisu osnovne. 1 m = 10 dm = 100 cm = 1000 mm

Duljina je svojstvo tijela koje je jednako udaljenosti između krajnjih točaka tijela. Dužina je ravna crta koja spaja krajnje točke tijela.

Budući da 1 km ima 1000 m analogno tome 410 km ima 410 000 m. Prisjetimo se da 1 m ima 10 dm, 100 cm i 1000 m.

Uobičajena oznaka za duljinu tijela je malo slovo - l (eng. length). Osnovna mjerna jedinica za duljinu jest metar (oznaka m).